Život
StoryEditor

Uspori i prebaci u nižu brzinu – ‘spori rad‘ je u trendu

19. Kolovoz 2022.

Izgleda da sve više ljudi smatra da u životu postoji puno više od posla pa mnogi pokušavaju pronaći ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Rijetki su oni koji više žele žrtvovati svoje privatno vrijeme za posao, a sve je više onih koji bi odradili posao unutar radnog vremena, za to bili dobro plaćeni i u četiri-pet popodne otišli u svoj život.

Posebno od pandemije ljudi sve više inzistiraju na benfitima, na kraćem ili barem fleksibilnijem radnom vremenu te izbjegavaju moguće sagorijevanje. Nedavno istraživanje pokazalo je da radnici sve češće razgovaraju o sagorijevanju, navodi Metro.co.uk, a upravo kako bi se to spriječilo sve više ljudi podržava ideju koja zagovara sporije i manje rada – slow work.

Slow work pokret antiteza je užurbanosti i preopterećenosti poslom. Ovaj pokret potiče radnike da redefiniraju što je produktivnost i što su njihovi ciljevi. 'Spori rad' zapravo se odnosi na usporavanje tempa na poslu i vođenje mirnijeg načina života. Ideja je da trebamo raditi pametnije, a ne više pa zagovornici 'sporog rada' smatraju da se može raditi bolje radeći manje.

TikTok pokrenuo još jedan trend

Naravno, rijetko što danas zaživi ako nije na društvenim mrežama pa tako i slow work TikToku može zahvaliti to što je postao trend. Predstavnici generacije Z su upravo na TikToku popularizirali hashtag #CorporateTok kojim kritiziraju tradicionalne prakse na radnom mjestu. Također, hashtagovi koje možete pronaći pod riječi 'korporacija' imaju 3,5 milijardi pregleda, dok oni s riječi 'posao' imaju 67,7 milijardi pregleda, navodi Financial Times.

Iza svih tih hashtagova stoje objave mladih zaposlenika koji kritiziraju 'zastarjele' poslovne norme, povratak u ured, sastanke uživo... i zagovaraju 'spori rad'. Tako je sadržaj koji izruguje osobnu žrtvu za posao preplavio TikTok.

Osim toga, TikTokerima koji snimaju takav sadržaj nevjerojatno raste popularnost, a među njima je i Laura Whaley sa svojim videima naziva 'Kolegica koja ne razumije granice' koja je stekla više od 2 milijuna pratitelja. I slični TikTokeri se sličnim video uradcima suprotstavljaju nezdravim očekivanjima i normalizaciji radoholizma, a pokret se proširio i na platforme kao što su LinkedIn i Twitter.

Prebaci u nižu

Ključ u razumijevanju ovog pokreta jest to da on ne zagovara zapostavljanje posla, već stvaranje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Ambicioznost i kvaliteta u poslu se ne gubi uzimanjem slobodnih dana ili poštivanjem privatnog vremena, smatraju. Baš naprotiv. Iako odmor zvuči kontraproduktivno, uzimanje pauza i pronalaženje vremena za odmor zapravo može povećati produktivnost i kvalitetu rada.

Među sastavnim dijelovima 'sporog rada' je i ostavljanje posla u uredu i unutar radnog vremena. Mnogi nemaju granicu koja bi ih odvratila od toga da, primjerice, navečer prate poslovne mailove i baš zbog toga imaju osjećaj da im posao oduzima privatno vrijeme. Između ostalog, kako kažu slow workeri, u životu postoji više od posla – zbog čega slobodne dane treba koristiti za uživanje i ispunjavanje vlastitih želja.

Također, jedan od glavnih koncepata sporog rada je ideja da radno opterećenje treba ostati na održivoj razini. Zatrpavanje različitim zadacima među prvima je na listi problema protiv kojih se bore slow workeri jer spora radna praksa sugerira da zaposlenici ne bi trebali preuzimati puno novih manjih projekata, nego bi umjesto toga trebali trošiti više vremena na veće projekte za koje su već odgovorni.

Pokret sporosti iz prošlog stoljeća

Da treba prebaciti u nižu brzinu neki su shvatili još u prošlom stoljeću pa se pokret u kojem je naglašeno usporavanje tempa u poslovnom životu nije pojavio niotkuda. Slow movement, koji možemo prevesti kao pokret sporosti, vuče korijene još iz 1986. godine kada se pojavio u Italiji, a općenito naglašava potrebu promjene kulture koja potiče brzi stil života jer prebrzo živimo i očekujemo se prebrzo kretanje kulture. Inče, slow movement u Italiji se pojavio kao kritika McDonaldsu i sličnoj brzoj hrani.

Potom se pojavio i popratni pokret pojavio slow travel koji je fokus stavljao na usporavanje putovanja jer se prebrzim ritmom putovanja propuštaju važni detalji.

Pokret je čak 1999. godine dobio podršku osnivanjem 'Svjetskog instituta sporosti', koji podržavao je obogaćeniji život putem slow movementa. Institut je poticao i kulturno usporavanje života u gradovima, izvorno diljem Italije, navodi CulturalWorld.

Pobornici slow movementa ne žele povratak u prošlost, već usporavanje života u modernom svijetu. Zalažu se za povećanje kvalitete hrane, rada, maloprodaje i života smanjenjem brzine čime bi se, vjeruju, poboljšala kvaliteta života u svakom smislu.

30. rujan 2022 05:25