Život
StoryEditor

Zamah iskustvenog učenja: Teorija i praksa u trajnoj simbiozi

07. Listopad 2023.

Obrazovne institucije igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti rada i gospodarstva. Pažljivo osmišljenim programima suradnje s kompanijama one stvaraju most između teorije i prakse, pružajući studentima priliku za konkretno iskustvo u poslovnoj zajednici, ali i kompanijama otvarajući pristup svježim talentima i inovacijama koje bi u budućnosti mogle poboljšati njihovo poslovanje i od nekadašnjih studenata stvoriti izvrsne zaposlenike. Suradnja između obrazovnih institucija i kompanija nije samo teorijska – ona se manifestira u konkretnim programima i inicijativama koje donose stvarne promjene na tržištu rada, a brojni domaći fakulteti već godinama surađuju s lokalnim i nacionalnim kompanijama kako bi stvorili sinergiju između obrazovanja i industrije.

– Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) ima bogatu i složenu suradnju s kompanijama iz privatnog i javnog sektora. Suradnja je posebno vidljiva u različitim inicijativama i projektima koji imaju za cilj unaprijediti stručnu praksu i praktične vještine studenata. Trogodišnji projekt koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda ‘Stručne prakse – nove tehnologije – sigurnija budućnost‘ unaprijedio je stručne prakse kao obvezan kolegij na prijediplomskim studijima i uveo stručne prakse na diplomski MBA program. Projektom je ZŠEM unaprijedio terensku nastavu, proveo edukaciju nastavnika i poslodavaca te unaprijedio Career centar – komentirala je Ivana Brkljača, izvršna direktorica ZŠEM – Poslovne akademije.

Već godinama ZŠEM njeguje odnose s poslovnom zajednicom i pozorno osluškuje i prati potrebe na tržištu rada, pa je tako nastao i ‘Student Future Day‘, događaj koji služi kao platforma za umrežavanje između studenata i potencijalnih poslodavaca, a omogućuje studentima direktan kontakt sa stvarnim svijetom poslovanja i istraživanje mogućnosti za buduću karijeru. Na studentskim natjecanjima poput ‘Open 4 Business‘ studenti imaju priliku razvijati startup-ideje pod mentorstvom stručnjaka iz različitih industrija, dodaje Brkljača.

– Bliska suradnja obrazovnog sektora i industrije gotovo je simbiotske prirode jer jedno ovisi o drugome i bez nje nema adekvatnog razvoja industrije ni obrazovanja za stručnjake u toj industriji. Na RIT-u Croatia toga smo itekako svjesni jer obrazovanje RIT-a počiva na premisi modernog sustava obrazovanja koji testiranjem teorije u praksi i kvalitetnim iskustvenim učenjem stvara stručnjake koje tržište rada treba. Naša mreža partnera uključuje više od 500 tvrtki iz brojnih industrija u Hrvatskoj i svijetu i najčešći oblici suradnje vezani su uz nastavne aktivnosti i obrazovanje studenata. RIT-ov zaštitni znak je pomno osmišljeni sustav iskustvenog učenja putem stručne prakse u području studija. To je sastavni i obvezni dio studija i traje od 400 do 800 sati tijekom studija – rekla je Petra Vodopija Borković, voditeljica Odjela za razvoj karijera, odnose s diplomandima, programe razmjene i međunarodne studente na RIT-u Croatia.

Najveći utjecaj

Istaknula je da su stručne prakse jedan od najvažnijih oblika suradnje s industrijom jer imaju jedan od najvećih utjecaja na obrazovanje studenata. Naime, prakse su planirane, nadziru se i ocjenjuju kroz ishode učenja, a odrađuju se u Hrvatskoj i svijetu. Samo ovog ljeta studenti RIT-a odradili su praksu u 11 različitih industrija, u 16 različitih zemalja za čak 260 tvrtki! Za pronalaženje prakse, objašnjava, zaduženi su studenti, no kao i u drugim područjima njihova akademskog života, RIT Croatia pruža im podršku i u ovome putem Odjela za razvoj karijera.

Prirodni proces

Još jedan vrlo važan način suradnje su projektni zadaci tvrtki na kojima RIT-ovi studenti rade tijekom nastave. Na primjer, Senior Development Project predmet je na završnoj godini studija Informacijskih tehnologija (Web and Mobile Computing BS) na kojem studenti rade na stvarnim poslovnim izazovima tvrtki iz Hrvatske i svijeta. Dosadašnja suradnja s lokalnim tvrtkama uključuje imena poput Rimca, A1, Async Laba, Plavog tima, Poliklinike Bagatin i Kvarner Clustera.

– Početak suradnje i partnerstva između Algebre i kompanija bio je vrlo prirodan proces s obzirom na obostrane benefite koji iz takve suradnje proizlaze. S jedne strane našim studentima suradnja s privatnim sektorom pruža šansu da pronađu stručnu praksu i razvijaju karijeru, a s druge strane kompanije stručnim usavršavanjem u Algebri znatno povećavaju svoju efikasnost, inovativnost i konkurentnost. Kompanije s kojima surađujemo izrazito cijene individualizirani pristup kroz savjetodavne aktivnosti tijekom procesa planiranja i definiranja edukacijskih potreba. Nakon analize potreba, preporuka i najboljih praksi zajedno pronalazimo najprimjerenije metodologije i formate svladavanja novih znanja i vještina, omogućujući da zaposlenici budu čim prije spremni za nove radne uloge i složenije poslovne zadatke – izjavio je Arsen Šolić, rukovoditelj MBA studija u Algebri.

Kroz svoju poslovnu školu, e-Leadership MBA, Algebra surađuje s tvrtkama iz privatnog i javnog sektora na edukaciji viših razina menadžmenta i uprave te talenata za vodeće pozicije te im pomaže razvijati i zadržati ljude koje su prepoznali kao nositelje svog poslovanja.

– Surađujemo i surađivali smo s brojnim kompanijama iz IT-a, ali i drugih sektora gospodarstva, kao što su Amazon, Fortenova, Erste, Microsoft, Pliva, Hrvatska Pošta, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, Infobip, PBZ, Rimac, ali i mnoge druge. Osim suradnji na kontinuiranim procjenama, planiranju i realizaciji poslovnih i stručnih IT treninga i autoriziranih programa, često smo nositelji ili partneri na projektima digitalnih transformacija kompanija u raznim segmentima poslovanja – rekao je Šolić, dodavši da je riječ o razvojnim, dugotrajnim, složenim i vrlo zanimljivim projektima koji kompanijama daju snažan poticaj za razvoj poslovanja.

Sedam desetljeća inovacija

S druge strane, Ericsson Nikola Tesla, najveća ICT kompanija u Hrvatskoj i vodeći hrvatski izvoznik softvera, već više od 70 godina aktivno surađuje s akademskom zajednicom, na čemu, među ostalim, temelji svoje tehnološko liderstvo, jača inovacijski potencijal, omogućava prijenos znanja i tehnologija te razvoj kvalitetnih stručnjaka. Kao najveći ICT razvojno-istraživački centar u Hrvatskoj s uredima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, zapošljava više od 1800 softverskih dizajnera, gotovo 1000 stručnjaka koji rade na modernizaciji mreža globalnih operatora i stručnjake s domenskim znanjima iz različitih industrija.

– S Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu tijekom gotovo sedam desetljeća suradnje ostvarili smo brojne zajedničke projekte te imali niz laboratorija za razne tehnologije. U pripremi je novi zajednički postav laboratorijske okoline za što bolju interakciju s profesorima i studentima s fakulteta. Zajednička suradnja FER-a i naše kompanije davnih je godina bila temelj da kompanija Ericsson Nikola Tesla dobije registraciju za privatni znanstveni institut koji kontinuirano radi od 1962. godine. Početak suradnje sa znanstvenom zajednicom u Splitu istraživački je laboratorij Ericssona Nikole Tesle na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu koji je osnovan 2002. godine. Od tada pa sve do danas laboratorij se kontinuirano koristi za istraživačke aktivnosti, a istraživačima omogućuje rad na razvoju najnovijih ICT tehnologija. Znakovito je da je kompanija Ericsson Nikola Tesla davne 1982. svoje djelovanje u Splitu započela upravo u prostorima FESB-a – rekao je nasl. prof. dr. sc. Darko Huljenić, direktor Istraživanja u Ericssonu Nikoli Tesli i voditelj Ericsson Nikola Tesla Summer Campa.

Još jedan uspješan model suradnje gospodarstva i akademske zajednice na internacionalnoj razini predstavlja ljetni kamp Ericsson Nikola Tesla Summer Camp, koji je s više od dva desetljeća tradicije postao priznat i cijenjen brend koji pridonosi podizanju kvalitete obrazovanja.

– Popis institucija s kojima surađujemo stalno se proširuje te osim hrvatskih u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Puli i Osijeku uključuje i sveučilišta susjednih Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Crne Gore i drugih zemalja – zaključio je Huljenić. 

22. studeni 2024 07:10