Pula promet i Arriva, operater za putnički promet u Europi, nedavno su objavili natječaje za posao na poziciji vozačice autobusa. Nije neobično sve više žena vidjeti na poslovima zavarivanja, građevine, raznoraznih popravaka i raznim drugim koji su se tradicionalno smatrali isključivo muškim. Hrvatska je suočena s općepoznatim problemom nedostatka radne snage pa se postavlja pitanje može li se zapošljavanje žena na ovim radnim pozicijama povezati i s time?
Martina Matejić, osnivačica tvrtke Talentability i HR konzultantica, navodi da se percepcija žena na tržištu rada značajno poboljšala u posljednjih 10 godina.
- Od 20. stoljeća, žene su sve aktivnije na tržištu rada u Hrvatskoj, što se manifestira u kontinuiranom porastu broja zaposlenih žena (s 34 posto u 1980. na 46,7 posto u 2023.), probijanjem u tradicionalno `muška´ zanimanja (rudarstvo, građevinarstvo, IT, inženjerstvo) i promjenom društvenih normi koje potiču ravnopravniju raspodjelu uloga u radu i brizi o obitelji. – utvrdila je Matejić.
Kao akceleratore ove promjene, Matejić navodi nestašicu radne snage, pojačanu svijest o prednostima diverziteta, tehnološki napredak i aktivne politike osnaživanja žena. No ipak, i dalje postoje izazovi kao što su rodna segregacija, razlika u plaćama, stereotipi i predrasude te neravnoteža u obiteljskim obvezama.
Matejić je navela i neke aktualne oglase za posao koji zapošljavaju žene, a za koje svi misle da su prvenstveno namijenjeni muškarcima. To su vozačice autobusa i kamiona, građevinske radnice, zavarivačice, IT stručnjakinje i inženjerke te mehaničarke i električarke.
Ipak, broj nezaposlenih žena u usporedbi s muškarcima i dalje je veći. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz siječnja za 2024. godinu, ukupni broj nezaposlenih osoba iznosio 119,720, od čega je 68,522 bilo žena, dok su muškarci činili ostatak od 51,198 nezaposlenih.
Matejić navodi i da su žene najdominantnije u sektoru trgovine na veliko i malo, gdje čine veliki dio radne snage, zbog prirode posla koja uključuje rad u maloprodaji, uslugama i administraciji. Najmanje su zastupljene u rudarstvu i vađenju, kao i u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT).
- Negativne posljedice nedostatka žena na tržištu rada su manje kreativnosti, gubitak talenta i jačanje nejednakosti plaća. Moguća rješenja za povećanje zastupljenosti žena u tradicionalno ‘muškim‘ sektorima rada uključuju programe osnaživanja i obrazovanja, poticanje promjene društvenih normi, fleksibilne radne aranžmane, inkluzivno radno okruženje i stroge zakone protiv diskriminacije. – kazala je Matejić za kraj.
Kombinacija više uzroka
Alen Mrvac, s portala Moj posao, navodi da Iako su natječaji za slobodna radna mjesta tradicionalno pisani u muškom rodu, s ciljem sprječavanja diskriminacije temeljem spola svi oni nose oznaku ‘m/ž‘, koja jasno poručuje da se na oglase mogu prijavljivati osobe svih spolova. Također nadodaje da aktualna situacija na tržištu rada, obilježena velikom potražnjom za radnom snagom i nedostatkom radnika, dodatno naglašava potrebu poslodavaca da pronađu i zaposle kvalitetne kandidate, neovisno o spolu, boji kože ili drugim osobnim karakteristikama.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj u ožujku 2024. iznosio je 1.646.276 osoba. Od tog broja, žene čine 763.561 zaposlenih, što predstavlja značajan udio u radnoj snazi. Kada se analizira sektor Prijevoza i skladištenja, ukupan broj zaposlenih iznosi 79.344 osobe. Od tog broja, 18.349 su žene, što ukazuje na sve veće uključivanje žena u ovu industriju koja je tradicionalno bila dominirana muškarcima, otkrio nam je Mrvac.
Na pitanje može li se reći da se promijenila percepcija žena na tržištu rada ili se radi o jednostavno nedostatku radnika, Mrvac navodi da se vjerojatno radi o kombinaciji više uzroka od kojih su neki i nedostatak radne snage, ali i povećana svijest o rodnoj ravnopravnosti te boljih i fleksibilnijih uvjeta rada koji omogućuju kvalitetniju ravnotežu između privatnog i poslovnog dijela života.
- Unatoč napretku u rodnoj ravnopravnosti, žene su i dalje zastupljenije u djelatnostima poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, dok muškarci dominiraju sektorima kao što su građevinarstvo, prerađivačka industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – kazao je Mrvac.
Hrvatska ispod prosjeka
Prema podacima Eurostata za 2018. godinu u zemljama EU puno veći broj žena brine o djeci i obavlja kućanske poslove. Tako primjerice, u 2016. godini po pitanju skrbi za djecu te obrazovanju djece svakodnevno je brinulo 92 posto žena (u dobnoj skupini između 25 i 49 godina) u odnosu na 68 posto muškaraca, dok se Hrvatska nalazi ispod prosjeka sa 79 posto žena i 54 posto muškaraca. Također, podaci iste godine vezani za obavljanje kućanskih poslova ukazuju da se time svakodnevno bavilo 79 posto žena i 34 posto muškaraca, a Hrvatska se također našla ispod prosjeka EU sa stopom od 62 posto za žene te najnižom stopom za muškarce u odnosu na promatrane zemlje od samo 12 posto.
Ako se vratimo u prošlost, za žene se uglavnom isticala prvenstveno uloga rađanja i brige o kućanstvu. Najveće se promjene događaju kada žene počinju u većoj mjeri ulaziti u svijet rada, odnosno izlaze iz privatne i ulaze u javnu sferu. Borba za ravnopravnost nastavila se u ekonomskoj sferi, a u 21. stoljeću se brojnim zakonima regulira odnos prema ženama na radnom mjestu. Danas žene u globalnoj ekonomiji čine polovicu radne snage, a sve je veći broj i visokoobrazovanih žena.
Mnogi povezuju ulazak žena na tržište rada pojavom industrijske revolucije u novom vijeku, no ona je zapravo negativno utjecala na položaj žena jer su uz kućanske poslove radile i u tvornicama gdje su bile primorane raditi u nehumanim uvjetima, a za sve to nisu bile dovoljno plaćene. Značajnije promjene događaju se tijekom Prvog svjetskog rata kada žene bivaju zapošljavanje uslijed nedostatka muške radne snage. Žene u globalnu ekonomiju ulaze krajem 20. i početkom 21. stoljeća kada rod postaje bitan čimbenik globalizacije, ali i kriterij za strukturiranje tržišnih i gospodarskih odnosa u podjeli i uvjetima rada.