Znanja
StoryEditor

Atraktivan studij za posao u institucijama EU

24. Lipanj 2015.
Piše:
Jasmina Trstenjak

Institucije EU već nekoliko godina osjećaju nedostatak vrhunskih simultanih i konsekutivnih prevoditelja za hrvatski jezik. Štoviše, upozoravaju da bi hrvatski jezik mogao nestati iz Europskog parlamenta (EP). To sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Konferencijsko prevođenje čini posebno atraktivnim. Jer, ne samo da se otvaraju mogućnosti zaposlenja u institucijama EU, već i širom EU.

Naglašeno je to na nedavnom predstavljanju poslijediplomskog specijalističkog studija Konferencijsko prevođenje – Career Information Day, koje je organiziralo Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Općom upravom Europske komisije za konferencijsko prevođenje (DG Interpretation) i Upravom za konferencijsko prevođenje EP-a.Riječ je o specijalističkom poslijediplomskom studiju koji se započeo izvoditi pri Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 2005./06., a pokrenulo ga je Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s upravama za simultano i konsekutivno prevođenje Europske komisije (EK) i EP. Dosad je diplome steklo oko 80 prevoditelja, a 14 ih je nakon toga prošlo akreditacijski ispit europskih institucija. To je, uzgred, težak ispit za koji se prevoditelji dugo pripremaju, a omogućava pun angažman u europskim institucijama.Koordinatorica studija prof. dr. sc. Mirjana Polić Bobić kaže da je ideja o studiju došla iz EU jer u Hrvatskoj nije bilo organiziranog studija za obrazovanje prevoditelja. – I danas se studij izvodi zahvaljujući suradnji i novčanoj potpori EK i EP te studentskim školarinama. Sveučilište ulaže velik trud u njegovo održavanje u organizacijskom i akademskom smislu. Studij, odnosno naši student, dobili su i nekoliko nagrada za izvrsnost od EK – ističe Polić Bobić.

Zahtjevna provjera Budući da u Hrvatskoj nije bilo iskustva u izvođenju takvog studija, Polić Bobić se kao voditeljica studija u pripremanju studija stalno konzultirala s iskusnim stručnjacima iz EK i EP koji su pomogli uspostavi takvih studija i u drugim europskim zemljama. Program studija tako je vezan uz tzv. EMCI (European Master in Conference Interpreting) koji se izvodi na više od 40 europskih sveučilišta. – Na tom se studiju ne studira jezike nego se nakon položenog razredbenog ispita na kojem se ocjenjuje pristupnikovo znanje jezika s kojih ili na koje želi prevoditi uči vještinama prevođenja. Dakle, uči ga se sofisticiranom zanatu. Osim razine poznavanja stranog jezika, veoma je važno da pristupnik lijepo i točno govori vlastiti hrvatski jezik, da može pokazati visoku razinu opće kulture i informiranosti i da povjerenstvo kod njega identificira prevoditeljski potencijal – objašnjava Polić Bobić. Studij traje dva semestra ili jednu akademsku godinu te obrazuje prevoditelje za konsekutivno i simultano prevođenje. Održava se svake akademske godine ako na razredbenom postupku zadovolji dovoljan broj kandidata koji jamči da će se studij moći financijski održati. Može se održati ako ga upiše najmanje 15–16, a najviše 25 studenata. Pritom veliku ulogu igraju i jezične kombinacije svakog pojedinog studenta jer se na temelju njih formiraju grupe za vježbe prevođenja. Nastava je organizirana u popodnevnim satima, kada god je to moguće. Nastavni program izrađen je tako da odražava program (i pozitivna iskustva) EMCI-ja. Stoga on, osim vježbi prevođenja i predavanja iz teorije prevođenja, uključuje i predmete zahvaljujući kojima se budući prevoditelji upoznaju s ustrojstvom najvažnijih europskih i svjetskih institucija, s diplomacijom te s pravnim i ekonomskim institucijama i temama koje će im biti od koristi u profesionalnom radu. Interes studenata je prvih godina bio golem, kaže Polić Bobić, ali je samo manji dio zainteresiranih uspijevao proći razredbeni postupak. Napominje da je to i skup studij i da nije tipični hrvatski poslijediplomski studij koji se odvija uglavnom vikendima. Dakle, premda traje samo jednu akademsku godinu, za njega treba izdvojiti novac i vrijeme. Školarina za jednu akademsku godinu iznosi 30 tisuća kuna, odnosno 35 tisuća kuna (iznos se minimalno razlikuje s obzirom na broj jezičnih kombinacija svakog pojedinog studenta), a za pristup razredbenom ispitu uplaćuje se 500 kuna.

Mogućnost potpore Moguće je dobiti i stipendiju od EK i ona za zemlje članice EU iznosi 2400 eura, a za nečlanice 1600 eura.– EK mnogim studentima koji su prošli razredbeni odobrava potporu koja iznosi nešto više od pola školarine.  Nažalost, posljednjih je godina interes manji jer mnogi zainteresirani koji nam se tijekom godine javljaju na kraju nemaju novca za školarinu. Osim toga, za vrijeme studija treba svakodnevno pohađati nastavu i samostalno vježbati, zbog čega treba smanjiti radnu aktivnost ili je prekinuti na godinu dana ili barem na veći dio te godine. To ne mogu svi, osobito ne zadnjih nekoliko godina kad smo svi tako jako pogođeni krizom hrvatskoga  gospodarstva – govori Polić Bobić. Kaže da ne postoje planovi za širenje studija, ali postoje trajni planovi da on bude što kvalitetniji.Za postizanje tog cilja vode se uspoređivanjem sa srodnim studijima, evaluacijama studenata, a taj je studij već dvaput doživio i tzv. vanjsku evaluaciju koju je organizirala EU. – Taj je posjet neka vrsta inspekcije profesora s renomiranih studija prevođenja koji evaluiraju sve aspekte našeg rada – objašnjava Polić Bobić.

Dobro plaćen posao Konferencijskih je prevoditelja u europskim institucijama malo. Još uvijek ih treba i stalno će ih trebati. Posebno treba prevoditelja za francuski (s francuskog i na francuski) te s njemačkog i na njemački jezik. Hrvatsku se upozorava da će, ne bude li tih prevoditelja, hrvatskog jezika nestati iz EP.– To znači da naši predstavnici neće moći iskoristiti pravo na svoj jezik koji im je zakonom zajamčen. Hrvatske državne institucije trebale bi biti prve koje bi trebale biti zainteresirane za obrazovanje takvih prevoditelja, možda davanjem stipendija za dobru prethodnu pripremu, za npr. francuski, jer nam, nažalost, dolaze vrlo slabo pripremljeni studenti za taj jezik – smatra Polić Bobić.Studenti se ne moraju zapošljavati isključivo u europskim institucijama. Oni mogu raditi i u Hrvatskoj, nastavlja, i to ne samo u vezi s EU, nego mogu prevoditi na raznim kongresima, skupovima, u bilateralnim susretima svake vrste. Najveća većina njih nalazi posao. To je zahtjevan, ali i dobro plaćen posao. I u njemu je veoma važna kvaliteta jer prevoditelju je najbolja reklama upravo njegov vlastiti kvalitetan rad.

25. veljača 2024 16:35