Izvještaj Ministarstva poljoprivrede SAD-a o zalihama kukuruza bio je pomalo šokirajući jer su zalihe mnogo manje od očekivanih, što je rezultiralo pomakom cijenovne granice prema gore na terminskim tržištima.
Većina trgovaca je očekivala da će zalihe biti nešto manje, no također je bio očekivan trend pada cijena kukurza, a ne ponovni porast. Uzimajući u obzir stanje zaliha sa prvim danom rujna, te čimbenike o kojim ovisi procijenjena trenutna proizvodnja i očekivana potrošnja kukuruza kasnije tijekom godine, zalihe će biti će vrlo oskudne. Do drugačijeg scenarija moglo bi doći u slučaju da potražnja za kukuruzom posrne radi visoke cijene ili u slučaju da proizvedene količine budu veće od sadašnjih procijenjenih količina.
U slučaju da se ostvari daljnji pada proizvodnje kukuruza ispod trenutačne procijenjene količine ponuda će biti ‘slabašna‘, dok bi cijena istovremeno mogla jako porasti.Nakon nedavnog pada cijene kukuruza došlo je do velike potražnje i prodaje, no i dalje ne dovoljno velike da pokrije svu potražnju za predstojeće mjesece prije pojave većih količina kukuruza iz Južne Amerike na svjetskom tržištu. Dakle, cijena kukuruza globalno bi trebala porasti osim ako se u narednih par dana ne pojave drugi zaključci nakon detaljne analize zaliha navedene robe.
Na tržištu sojine sačme Izvještaj o zalihama soje nije bio poticajan jer su prema Izvještaju zalihe za mjesec rujan bile veće nego što je večina stručnjaka očekivala. No kako je prošli tjedan odmicao cijena sojine sačme krenula je uzlazno kao posljedica porasta cijene kukuruza prema gornjem limitu.Stručnjaci su mišljenja da bi cijena soje mogla slijediti uzlazni trend cijene kukuruza.Budući da su objavljeni izvještaji o ranoj žetvi sojine sačme koji su pokazali poprilično različite prinose teško će biti predvidjeti kakvi će biti ukupni prinosi sezone.U slučaju neznatno boljih prinosa koje predviđa Ministarstvo poljoprivrede SAD-a tržište i dalje smatra da količine sojine sačme neće biti dostatne kako bi pokrile potražnju za narednih nekoliko mjeseci. Sve dok prinosi soje značajno ne porastu neće biti razloga za kratkoročno očekivanje pada cijene sojine sačme na globalnom tržištu.Cijene uvozne sojine sačme na hrvatskom tržištu i dalje su visoke.
Kako je u Hrvatsku dozvoljen uvoz isključivo ‘GMO free robe‘ očekuje se i daljni trend rasta jer su već sada poznati podaci za prvi kvartal 2013. koji nisu nimalo ohrabrujući. I dalje će najviše trpiti proizvođači koje će gmo free sojina sačma u prosjeku koštati 93,7 usd/t više nego modificirana roba iste kvalitete i proteinske vrijednosti.Drugi problem se pojavljuje u nedostupnosti gmo free robe koje je sve manje, a posebno ju je teško nabaviti kada ste i voljni za istu skupo platiti. Radi navedenih razloga narednih nekoliko mjeseci u Hrvatskoj će biti nemoguće nabaviti brazilsku gmo free sojinu sačmu koju će radi nestašice zamijeniti indijska gmo free sojina sačma jednake kvalitete.
Još nije poznato da li će se situacija promijeniti sa ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 1. srpnja 2013., odnosno hoće li biti dozvoljen uvoz genetski modificiranih organizama uz pravilno deklariranje roba. Proizvođači očekuju zakonsku regulativu koja bi im omogućila izbor i kontinuitet proizvodnje s obzirom da je gmo free žitarica na globalnom nivou sve manje. Neki bi i dalje isključivo koristili GMO free robu koju bi kao takvu brandirali i isticali kao genetski nemodificiranu. Do tada nadležne inspekcije bi pri uvozu bilo koje vrste roba u Hrvatsku trebale kontrolirati, nadgledati , uzimati uzorke i raditi analize na gmo što ne čine. Dosadašnja praksa je pokazala da se kroz domaće granične prijelaze svakojaka roba svakodnevno nesmetano uvozi u Hrvatsku bez ikakvih provjera, certifikata i analiza . Ista se ne deklarira kao genetski modificirana na štetu hrvatskih potrošača.