Kad upitate konzultante, neovisno o sektoru kojim se bave, za koju bi tvrtku najradije radili, veliki su izgledi da će im prvi izbor biti McKinsey&Co. Afere dolaze i prolaze, poslovni se trendovi mijenjaju, a McKinsey&Co. već gotovo dva desetljeća suvereno vlada konzultantskim svijetom.
Premda je, prema službenim pokazateljima prihoda, savjetodavna tvrtka PricewaterhouseCoopers (PwC) globalno najbolja (a i njezin je hrvatski ured ostvario najveći rast u Jugoistočnoj Europi), prema istraživačkom timu ugledne internetske stranice Vault koja se, među ostalim, bavi rangiranjem konzultantskih tvrtki u nekoliko kategorija, titulu najprestižnije konzultantske svjetske tvrtke već četrnaest godina zaredom nosi McKinsey, koji zovu i Harvardom konzultantskog svijeta. Daleke 1926. u Chicagu osnovao ga je James McKinsey kako bi računovodstvena načela uveo u sustav odlučivanja u tvrtkama.
Teorija prirodnog odabira Nakon što je McKinsey godinu dana poslije preminuo, tvrtka je nekoliko puta rekonstruirala svoj imidž i plan rada. Godine 1939. napokon se profilira u verziju najsličniju današnjoj. Temelje današnjega konzultantskog carstva postavio je Marvin Bower, odvjetnik koji je načela rada prilagodio svojem sentimentu pravnika. Jedna od najzanimljivijih novotarija koje je tvrtka uvela bilo je pravilo koje se vodi teorijom prirodnog odabira, a glasi ‘gore ili van’. Dakle, ako u nekom razdoblju zaposlenik ne dobije promaknuće u skladu sa svojim radom, čeka ga otkaz. Tako samo oni najambiciozniji ostaju unutra. Druga stvar koju je McKinsey radio prije svih jest regrutacija novih zaposlenika izravno s najboljih sveučilišta. Umjesto da su uzimali provjerene konzultante stare škole, nova krv i pogledi na rješavanje problema bili su McKinseyevi aduti. Sve je to dio priče kako se tvrtka počela polaganim, ali sigurnim koracima odvajati od čopora arhaičnih konzultantskih tvrtki, a klijenti su to počeli vrlo dobro uočavati. Osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća proširila je krakove svoje moći na internacionalno tržište i s iz današnje perspektive smiješnih 88 zaposlenika 1951. njihov je broj do početka 21. stoljeća porastao na oko osam tisuća.
Skandalozne poveznice Imena aktualnih klijenata koji se koriste McKinseyjevim uslugama obavijena su najstrožim velom tajne, kao što je i praksa gotovo svih moćnih konzultantskih tvrtki, više, naravno, zbog straha klijenata, nego zbog njihova inzistiranja na takvoj praksi. Ipak, skandali koji su pogodili McKinsey dobro su poznati javnosti, kao i velik dio propalih planova i loših procjena. Neki idu toliko daleko da kažu kako se iza svih najvećih ekonomskih katastrofa posljednjih dvadeset godina uvijek pojavljuje jedno ime – McKinsey. Enron je umiješan u jedan od najvećih skandala otkako je Sjedinjenih Američkih Država (Guardian ga je nazivao McKinseyjevom igračkom), General Electric izgubio je milijardu dolara prateći njegove upute, SwissaAir je bankrotirao, kao i Kmart, a najveći biser McKinleyjeva tima bio je savjet AT&T-u da u mobitelima nema budućnosti. Ipak, sve je to mačji kašalj prema tvrdnji britanskog The Independenta kako je britansku željezničku tvrtku Railtrack savjetovao da ne potroši ni funte više na infrastrukturu, što je bilo kobno za život mnogih putnika. Unatoč svemu nabrojenom ta tvrtka i dalje vlada konzultantskom igrom. U njezine se zasluge, među ostalim, ubraja ekonomski procvat Sjedinjenih Američkih Država 20-ih godina prošlog stoljeća, rast industrije neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, rast korporacija 60-ih godina, prepoznavanje trenda digitalizacije 80-ih, globalizacije 90-ih… Danas se u McKinseyju bave savjetima raznovrsnoj paleti sektora, a javna tajna je i da se 90 posto najmoćnijih korporacija koristi njihovim uslugama.
Akademska moć Osim McKinseyja u velikoj su konzultantskoj trojci Bain&Company te The Boston Conslting Group, čiji su godišnji prihodi u prosjeku 2,1 milijardu odnosno 3,1 milijardu američkih dolara. Usporedbe radi, McKinseyjevi su prihodi oko osam milijardi. The Boston Consulting Group na glasu je kao konzultantska kuća s najvećom akademskom moći od troje spomenutih. Njegovi konzultanti tvorci su dvaju koncepata za koje Harvard Businees Review kaže kako su promijenili poslovni svijet – Growth Share Matrix i Experience Curve. Fortune Magazine za The Boston Consulting Group tvrdi kako je riječ o jednoj od najboljih američkih tvrtki za rad. Određivanje poslovnih trendova te precizne analize i istraživanja glavne su prednosti te tvrtke čije ime možda zvuči kao da je povezano s jednim geografskim područjem, no zapravo je jedna od najvećih privatnih tvrtki u SAD-u s više od 10.000 zaposlenih u 83 ureda diljem svijeta. Najmlađi član svetog trojstva konzultantskog svijeta jest Bain&Company. Tvrtka osnovana 1973. danas ima više od šest tisuća zaposlenika u 53 ureda raspršenih u svjetske 34 zemlje. Na tržište se probila poslovnim planom složenim po mjeri onih klijenata koji su željeli pragmatičan pristup problemu, za razliku od teorijskog koji je primjenjivao Boston Consulting Group. Ta tvrtka usko je povezana s Bain Capitolom, investicijskom tvrtkom specijaliziranom za ‘private equity’, a na glasu je i po radnome motu koji glasi slično tvrtkama s Wall Streeta: Žestoko radi i poslije se žestoko zabavljaj! Premda je popis klijenata tajan, neka su imena procurila van. Usluge profesionalaca iz Baina plaćaju npr. Deli, Ford, Starbucks, Del Monte, Bill and Melinda Gates Foundation…
Nezainteresirani top-studenti Vault je za svoje sada već tradicionalno godišnje ispitivanje tržišta anketirao više od devet tisuća konzultanata diljem Sjedinjenih Američkih Država koji rade u stotinu najvećih konzultantskih kuća te od njih zatražio da na ljestvici od jedan do deset ocijene tvrtke imajući na umu njihov ugled, poslovnu kulturu te kvalitetu života uvjetovanu količinom slobodnog vremena i međuljudskim odnosima. To istraživanje i rangiranje tvrtki veoma je važno u konzultantskom svijetu jer je riječ o sektoru u kojem se živi i umire na osnovi ugleda, a rezultati su apstraktni. Tako, premda bi prije u tekstu nabrojeni skandalu u većini ostalih sektora potpuno uništili tvrtku ili im barem ozbiljno uzdrmale temelj, McKinsey ne samo da je iz svega toga nereda izašao neokrznut nego i gotovo jači. Neke tvrtke, poput Deloittea, PricewaterhouseCoopersa i Olivera Wymana, skočile su na ljestvici, a snažan pad doživio je Accenture, konzultantska kuća koja se ponajprije koncentrira na davanje rješenja tehnološkom sektoru (premda radi i s drugim sektorima). Tako je ispao iz prvih deset i pao na dvadeseto mjesto. Njegovo mjesto zauzeo je Bridgespan Group koji je, prema Vaultu, to postigao naglašavanjem socijalne komponente u priči. Takav pristup mogao bi označiti i početak novog trenda u konzultantskim tvrtkama. Premda Velika trojka ima iskustva s gotovo svim sektorima, oni koji se bave specifičnom industrijom vrlo će vjerojatno potražiti savjete nekog specijalista. Valja napomenuti da su i manje konzultantske kuće sve popularniji izbor jer su njihovi konzultantski timovi manji, brže rade i u neposrednom su i stalnom kontaktu s naručiteljem usluge. Ljude u najvećim konzultantskim tvrtkama zabrinjava što sve manje najboljih studenata odabire konzultanatsku karijeru, što se radije odlučuju za karijeru u nekom od tehnološkom divova Silicijske doline. Upravo je to razlog zbog kojega će u budućnosti socijalna strana priče, koja je Bridgespan Group plasirala među prvih deset, biti veoma važna da bi se poboljšao rejting tvrtki, no i da bi se cijela industrija uzdigla iznad oblaka sumnje koji je prati te ponovno počela privlačiti najbistrije svjetske mozgove, kao i kad je McKinsey počeo svoj ambiciozni projekt.