Kao prva na svijetu Danska je odlučila postati potpuno neovisna o fosilnim gorivima do 2050. godine. U njoj je najveće svjetsko postrojenje solarnog centralnog grijanja, najduža europska pješačka ulica, a i jedna od najvećih svjetskih klinika za umjetnu oplodnju - Cryos.
Kada smo još kao mali, slušajući ili čitajući jednu od bajki Hansa Christiana Andersena, pokušali zamisliti čarobni svijet koji je dočaravao, mogli smo samo sanjati da on doista postoji i da ćemo jednoga dana možda dobiti priliku i ući u njega. Upravo nam to njegova rodna gruda, Danska, omogućava. U današnjoj užurbanoj modernizaciji, rijetko se može pomisliti da je jedna od tehnološki najrazvijenijih zemalja Europske unije (a Danska trenutačno i predsjedava EU) i najzelenija. Kao prva na svijetu, Danska je odlučila biti predvodnik tranzicije i postati rastuća zelena ekonomija u potpunosti neovisna o fosilnim gorivima do 2050. godine.
Taj ambiciozni cilj stoji na dobrim temeljima. Naime, Danska je od velike naftne krize 1970-ih odlučila krenuti novim putem kako bi zadovoljila rastuću potrebu za energijom, a u isto vrijeme zaštitila svoj okoliš. Kao rezultat toga, takav način razmišljanja duboko je usađen u njihov način života, pa tako 1980-ih Danska postaje svjetski lider u razvoju zelenih tehnologija i rješenja, a njeno gospodarstvo raste za gotovo 80 posto bez povećanja bruto potrošnje energije. Njihovo omiljeno prijevozno sredstvo - bicikl, ima jednako dobro razvijene prometnice kao i automobili. Toliko su integrirani s prirodom da je gotovo nemoguća misija uloviti Danca pri nemarnom bacanju opuška ili smeća na cestu, što je učestao prizor u drugim europskim metropolama. Oni pak nastavljaju investirati u istraživanje izvora trajne i samoobnovljive energije poput vjetra, sunca, biomase i valova. Fotonaponska tehnologija i solarna energija, koje nude pouzdanost i rentabilno učinkovite metode proizvodnje topline i električne energije, sustavi su koji se u Danskoj s uspjehom primjenjuju kako u komercijalnim tako i u stambenim zgradama. Tako smanjuju potrošnju energije za čak 50 do 80 posto, što primjećuju i na svojim računima. Ponosni su vlasnici najvećeg svjetskog postrojenja solarnog centralnog grijanja koji se prostire na 20.000 četvornih metara i grije čak 1450 krajnjih korisnika Kopenhagena.
Kao zemlja koja počiva na ekološkim standardima, iz obnovljivih izvora energije dobiva čak 33 posto električne energije, od čega iz vjetroelektrana čak 20 posto sveukupne potrošnje, a očekuju da će se do 2020. taj broj popeti na 50 posto. Njihova električna mreža spojena je na švedsku, norvešku i njemačku, što omogućava izvoz energije kada je domaća proizvodnja visoka i uvoz kada je proizvodnja niska. Danski veleposlanik u Hrvatskoj, Bo Eric Weber, ustvrdio je kako stalno podižu standarde kako bi u skladu s ciljevima 2020. godine dodatno smanjili uporabu energije iz fosilnih goriva. Sedamdeset posto te obnovljive energije proizlazi iz biomase, poljoprivrednih ostataka, drvnih i drugih vrsta organskih otpada te bioplina. Kako većina otpada izgori ili bude reciklirana ili upotrijebljena kao izvor energije, manje od tri posto završava u prirodi. Dok stanovnici drugih metropola svoj život ne mogu zamisliti bez automobila, Danci takvu neovisnost dokazuju najdužom pješačkom ulicom u Europi, ulicom Strøget, u kojoj se, kao i svuda drugdje nalaze mnogi pametni i energetski odgovorni objekti.- Kućanstva dobivaju subvencije od države za ulaganje u obnovljive izvore energije i izolaciju kuća. Uz rastuće cijene energije, isplativo je ulagati u nove metode za zagrijavanje i hlađenje kuća i drugih objekata – rekao je Weber. Kao primjer navodi novi hotel Crowne Plaza u Kopenhagenu koji je na taj način smanjio svoje troškove za više od 90 posto. Dobitnik je EcoTourism nagrade u kategoriji Svjetski najzelenijeg hotela, a krase ga ekološki prihvatljiva rješenja integrirana hotelskom izgradnjom. Uz apsolutni komfor, spojem klasičnog i modernog dizajna, zelenom tehnologijom i inovacijama stvorili su uistinu jedinstven hotel. U vanjski okvir zgrade integrirali su najveći solarni sustav u sjevernoj Europi koji godišnje proizvede više od 200.000 kilovata energije, sustav grijanja i hlađenja provode podzemne vode, dok je sav kupaonski sadržaj, od četkice za zube do bočice šampona napravljen od biorazgradivog kukuruza i krumpirovog škroba, a ostatak pokućstva od 40-postotnog reciklirajućeg materijala.
Koliko je Danska posebna, govori mala četvrt Christiania, smještena u samom središtu glavnog danskog grada. Njena posebnost počinje s činjenicom da su je od njena osnivanja razne vlasti pokušale iseliti, smatrajući je leglom ilegalnih aktivnosti. Taj raj za hipije, poznat i kao Slobodni grad Christiania, nastao je 1971. njihovom ideološkom vizijom otvorenosti, ljubavi i slobodnog načina života. Neasfaltirane uličice, donošenje odluka konsenzusom, niske stanarine i zajednička blagajna iz koje se plaćaju struja, voda i ostali porezi, samo su neke od čari te četvrti. Već dugo jedno od najposjećenijih odredišta turista pri posjetu Danskoj, Christiania privlači slobodnim načinom života i stavom prema marihuani. No od svih turističkih grana jedna od najrazvijenijih zasigurno je ona reproduktivna. Danska je sjedište jedne od najvećih svjetskih klinika za umjetnu oplodnju Cryos. Prema podacima danskog Ministarstva zdravstva, 2008. godine u njihove klinike primljeno je 2694 stranih državljanki, a već 2010. taj je broj skočio na 4665. - Godišnje nam se za pomoć obrati oko 5000 osoba, od kojih brojimo oko 2000 registriranih trudnoća kojima, ako dodamo i one neregistrirane, broj doseže i 2500 – izjavljuje Ole Schou, direktor tvrtke, nadovezujući se da su isporuke sperme radili i u Hrvatsku, gdje također imaju potvrđenih trudnoća. Početkom ove godine, uvidjevši da je sperma tražena roba na tržištu, danski su ekonomski stručnjaci, potaknuli dansku Vladu da donese odluku o uvođenju poreza na spermu. Cryos je to pogodilo zbog danskog PDV-a koji iznosi 25 posto, a kako izvozi u više od 70 zemalja svijeta, Schou otkriva kako razmišljaju o selidbi u neku drugu europsku prijestolnicu. No, pojasnio je da se PDV ne odnosi na zemlje izvan Europske unije, pa tako Hrvatice do ulaska u EU mogu kupovati spermu bez navedenog PDV-a.
Kada pomislimo na Dansku, tako zelenu, ekološki svjesnu i tolerantnu, pomislimo da je zaista mjesto iz bajke. Ono što narušava cijelu priču jest da Danska u svojoj želji za savršenošću do 2030. želi postati prva zemlja na svijetu koja neće imati niti jednog stanovnika sa Down sindromom. Eliminaciju čine tako što svakoj trudnici besplatno postave prenatalnu dijagnozu identifikacije, i nakon toga eliminiraju fetus ako je pozitivan na Down. Ponosni na svoje geslo ‘Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske‘ nisu ga primijenili i u ovoj situaciji, uskrativši ljubav i pomoć. Hans Christian Andersen pričao je bajke i o mjestima u kojima nisu pobjeđivali samo oni savršeni.