SAD je svjetski lider u međunarodnom obrazovanju s više od 4600 akreditiranih visokih učilišta, 20,3 milijuna upisanih studenata na godinu te rekordnih 974.926 međunarodnih studenata u akademskoj godini 2014./15. Broj međunarodnih studenata u SAD-u samo je od prošle godine porastao za visokih deset posto, što je najveća stopa rasta u proteklih 35 godina. Mnogima je upravo SAD najpoželjnije obrazovno središte, a kako studirati u SAD-u, srednjoškolci i studenti mogli su detaljnije doznati u Tjednu međunarodnog obrazovanja.
Institut za razvoj obrazovanja (IRO), ovlašteni EducationUSA centar u Hrvatskoj, u suradnji s Američkim veleposlanstvom u Zagrebu, priključio se proslavi 16. tjedna međunarodnog obrazovanja koji se ove godine u cijelom svijetu obilježio od 16. do 20. studenoga. Kao ovlašteni centar za polaganje testova TOEFL, GMAT i ACT, IRO savjetuje učenike i studente kako odabrati studijski program, pronaći stipendiju, prijaviti se na američka sveučilišta te se pripremiti i položiti potrebne testove. IRO je u Hrvatskoj obilježio Tjedan međunarodnog obrazovanja bogatim programom koji je uključivao niz besplatnih obrazovnih savjetovanja o studiranju u SAD-u koja su se održala u nekoliko hrvatskih gradova te virtualnim sajmom na kojem se predstavilo više od 150 vrhunskih američkih sveučilišta.
Događaj je bio podijeljen u tri besplatne tematske radionice, tijekom kojih su obrazovna savjetnica EducationUSA mreže, predstavnici Američkog veleposlanstva u Zagrebu i alumna američkog sveučilišta California State University, Long Beach, predstavili ključne korake za upis na studij u SAD-u, savjete za uspješno polaganje testova i pisanje prijavnih eseja potrebnih za studij u inozemstvu.
Najpopularnije središte
Osim u Zagrebu, IRO je obilježio Tjedan međunarodnog obrazovanja i događajima u Osijeku i Varaždinu, pa su tako u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku organizirali Dan međunarodnog obrazovanja uz predstavljanje mogućnosti studiranja i stipendija za studij u Americi, Japanu, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Sloveniji. U Varaždinu je pak u Prvoj gimnaziji Varaždin radionicu održala bivša američka stipendistica Fulbright programa na studijskom posjetu u Hrvatskoj, u pratnji obrazovne savjetnice EducationUSA mreže.
Uz to što je najpopularnije obrazovno središte za međunarodne studente, SAD snažno promiče prednosti mobilnosti u visokom obrazovanju te potiče akademsku mobilnost svojih studenata, stoga je Tjedan međunarodnog obrazovanja istaknuo važnost i prednosti akademske mobilnosti te internacionalizacije obrazovanja. Pojam međunarodna akademska mobilnost odnosi se na boravak studenata ili nastavnika visokih učilišta na drugom visokom učilištu izvan matične zemlje u svrhu studija ili rada. Također, pojam se može odnositi na kratke programe razmjene, kao što su razdoblje od jednog semestra ili jedne akademske godine koji se onda priznaje na matičnoj instituciji, ili na cjelovite studijske programe koji završavaju dodjelom diplome.
Prednosti mobilnosti
Anja Zojčeska, koordinatorica komunikacije na IRO-u koji već 16 godina pruža besplatne i nepristrane informacije o mogućnostima studiranja i financijske potpore za studij u Hrvatskoj i inozemstvu, ističe važnost akademske mobilnosti jer ona donosi pozitivne pomake ne samo na individualnoj i institucionalnoj te akademskoj razini nego i na široj društvenoj razini.
– Među svim pozitivnim rezultatima mobilnosti na individualnoj razini onaj koji se najviše naglašava jest da iskustvo boravka u drugoj zemlji može povećati zapošljivost pojedinca i omogućiti mu zapošljavanje i na međunarodnom tržištu rada. Vezano uz ostale pozitivne rezultate mobilnosti na individualnoj razini, ona je veoma korisna jer nudi doživljaj drugačije okoline i iskustva učenja, što potiče razvijanje novih kulturnih, društvenih i akademskih vrijednosti i omogućuje osobni razvoj.
Osim koristi pojedinaca, akademska mobilnost izravno pridonosi i razvoju visokog obrazovanja – naglašava Zojčeska te dodaje da se zahvaljujući iskustvu stečenom u programima akademske mobilnosti propituju tradicionalne prakse na visokim učilištima, pruža mogućnost usporedbe između institucija i sustava te tako utječe na razvoj kvalitete visokog obrazovanja i istraživanja.
Mobilni studenti i nastavnici, nastavlja Zojčeska, nositelji su novih ideja i novih kontakata, čime utječu na povećanje međunarodne suradnje među visokim učilištima. Oni također omogućuju razmjenu znanstvenih iskustava i pronalazaka, čime se stvaraju okolnosti povoljne za razvoj inovacija, što je svakako korisno za cijelo društvo. Također, napominje da se izloženost drugim kulturama i jezicima razvija uzajamno i međukulturalno razumijevanje građana, promiče solidarnost, razmjenu ideja i bolje znanje o različitim kulturama.
– Razvijanje tih sposobnosti važno je i za društvo u cjelini jer se povećava razina tolerancije i jača svijest o nužnosti borbe protiv svih oblika diskriminacije – ističe Zojčeska.
Zapisano u Strategiji
Vezano uz internacionalizaciju obrazovanja, u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije među strateške ciljeve u području obrazovanja ubraja se upravo internacionalizacija obrazovanja, posebno u području visokog obrazovanja, a mjere za provedbu toga cilja razrađene su Akcijskim planom za internacionalizaciju obrazovanja za razdoblje od 2015. do 2016. Internacionalizacija obrazovanja uključuje povećanje dolazne i odlazne mobilnosti učenika, studenata i nastavnika, poticanje uvođenja kolegija na stranim jezicima (‘internacionalizacija kod kuće‘), pokretanje združenih studija s važnim europskim i svjetskim visokim učilištima, prekograničnu suradnju u osiguravanju kvalitete i analizu podataka o mobilnosti. I internacionalizacija obrazovanja itekako je važna jer se povećava kvaliteta obrazovnoga sustava, kao i zapošljivost učenika i studenata.