U većini najmoćnijih tvrtki današnjice karijera zaposlenika više ne traje 40 ili 50 godina kao što je bio slučaj u prošlosti. Samim time smanjuje se i period potreban mladim ljudima da bi došli do vrha piramide.
Posljedica novog poretka je sve veći broj relativno mladih ljudi na čelu kompanija. One počinju sa regrutacijom talenata već na fakultetima. No, biti vođa u današnjim korporacijama nije identično onome što se pod tim pojmom smatralo u prošlosti.
Centralni i autokratski način upravljanja transformirao se u nešto što je najbolje opisati kao benigna diktatura. Figure iz sjene koje vuku konce i ne komuniciraju s običnim smrtnicima stvar je prošlosti. Vođe novog doba u stalnoj s interakciji sa svojim radnicima, te ih motiviraju svojim primjerom da što bolje obave posao.
Potencijalne kandidate više nije dovoljno birati samo po akademskim uspjesima, već se pažnja obraća i na njihove socijalne vještine. Rođene vođe najtraženija su roba na tržištu. No, kojim se metodama služe tvrtke kako bi napravili selekciju među velikim brojem mladih ljudi tek izašlih iz studentskih klupa?
Ambicija, stav i urođeni talent jednako su, ako ne i više bitne, od ocjena sa studija. Buduće vođe trebaju biti puni samopouzdanja, velikih ambicija, no isto tako njihova želja za slavom ili samo isticanje nisu poželjne karakteristike. Bavljenje nekim timskim sportom i iskustvo volonterskog rada još su neke stavke koje dobro izgledaju u životopisu kandidata.
Biti spreman preuzeti odgovornost, i kada stvari ne idu po zamišljenom planu, zaprljati ruke, a ne samo prazno teoretizirati, ono su čemu lideri novog doba trebaju težiti. Baciti mlade lavove u vatru, te vidjeti kako reagiraju, najbrži i efikasniji je trik kojim se tvrtke služe kako bi projicirali budućnost kandidata. Na tehničko rješenje problema ne obraća se toliko pažnja koliko na reakcije i staloženost pojedinca u kriznim trenucima. Moći priznati svoju grešku i shvatiti poraz kao školu, a ne dramatizirati i kloniti duhom, također govore puno o psihološkom profilu ispitanika.
No, ponekad najveće talente nije lako prepoznati. To je i najzahtjevnija zadaća skauta, kako otkriti nebrušene dijamante poslovnog svijeta. Zbog mladosti i neiskustva iz kojih se rađa strah na intervjuima za posao, ili u prvim trenucima provedenim u uredu, pravi potencijal mladog zaposlenika često je skriven. Nekim ljudima potrebna je samo koja riječ poticaja ili, pak, da prođe kratko vrijeme praznog hoda potrebno za prilagodbu na novu okolinu, kako bi pokazali svoj puni potencijal.