Vještine upravljanja voditelja iznimno utječu na gospodarstvo zemlje, i to ne samo u ekonomiji nego i na drugim razinama poput javne uprave, kulture ili zdravstva. Stoga u sklopu obrazovanja treba stvarati cjelovite menadžere koji će znati riješiti sve izazove, što se postiže interdisicplinarnim pristupom u studijima koji uključuje razvoj znanja i vještina iz vođenja i upravljanja.
Stoga nova Strategija studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu, koju je Senat prihvatio prije tri i pol mjeseca, ima tri temeljna cilja, zapravo tri ključne strateške postavke koje trebaju pomoći ostvarenju te vizije. Ponajprije suvremeni studijski programi trebaju biti usmjereni prema razvoju širokoga spektra kompetencija, mora se poticati kreativnost, inovativnost i motivirajuće okružje za učenje, a obrazovanje će biti usmjereno prema razvoju gospodarstva, društva i kulture.
Osnovna znanja
Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, objašnjava da studenti tijekom studija trebaju steći znanja i svladati vještine koji će ih kvalificirati za buduće potrebe globalnog tržišta rada na kojem će se ne samo zapošljavati nego razvijati svoju stručnost. Navodi da je lanjsko istraživanje dr. sc. Carla Benedikta Freya (Oxford Martin School) i dr. sc. Michaela A. Osbornea (Department of Engineering Science, Sveučilište Oxford) pokazalo kako će gotovo pola današnjih kvalifikacija biti nepotrebno za deset do petnaest godina, ponajviše zbog kompjuterizacije i automatizacije.
Prema tom istraživanju, najbolje izglede za dobar posao imat će osobe koje uz osnovna znanja, primjerice iz matematike i prirodoslovlja, razvijaju i socijalne vještine, kritičko mišljenje te rješavanje problema. Na dobrim sveučilištima, nastavlja Divjak, u Zapadnoj Europi, Americi, Kanadi i Australiji, na diplomskim studijima i onima za poslovno upravljanje (MBA), naglašavaju se interdisciplinarni i inovativni koncepti koji potiču kreativnost i sposobnost rješavanja problema. To uključuje dubinsko učenje i upotrebu informacijsko komunikacijske tehnologija (e-učenje).
Buduće potrebe
- U Hrvatskoj posebna je opasnost izbjegavanje kvantitativnih metoda i matematike na studijima ekonomije, menadžmenta, politologije i prava. Studij koji bi osim osnovnog područja, npr. tekstilne tehnologije, uključivao znanje pravljanja i vođenja, individualni pristup, obveznu studentsku praksu, e-učenje i sudjelovanje u istraživačko-razvojnim projektima, sigurno zahtijeva znatna ulaganja. Pritom bi početno ulaganje u laboratorije i drugu infrastrukturu bilo nužno i ovisilo bi o mogućnostima fakulteta. Najvažnije je ulaganje u kvalitetne profesore i suradnike, bez kojih nema dobrog studija. Kadbi se sve to osiguralo, i dalje bi po studentu trebalo izdvajati velike iznose, u Zapadnoj Europi od od 5000 pa do više od 10.000 eura na godinu. U Hrvatskoj se po studentu izdvaja oko 2500 eura na godinu, a zahtjevi za kvalitetu jednaki su - objašnjava Divjak.
Nadalje, ističe da je u Hrvatskoj na svim razinama nema razumijevanja za primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u visokom obrazovanju te da se potrebe tržišta rada poistovjećuju sa stanjem na Zavodu za zapošljavanje, što je pogrešno. Potrebno je, prema njezinu mišljenju, imati jasnu sliku razvoja Hrvatske, što je zadaća Vlade i Sabora, ali i razumjeti buduće potrebe na visokim učilištima i kod poslodavaca. Treba se više ulagati, ističe, u tehnička područja, informatiku, prirodoslovlje, biomedicinu i biotehniku, a pretjerana ‘produkcija’ diplomaca na studijima prava i ekonomije.
Svagdje pomalo
Na fakultetima zagrebačkog sveučilišta, naglašava Blaženka Divjak, vođenje i upravljanje postoji na mnogim diplomskim studijima, primjerice Financijska i poslovna matematika na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Ekoinženjerstvo na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije te Inteligentni transportni sustavi i logistika na Fakultetu prometnih znanosti. Smjer Organizacija građenja na studiju je građevinarstva, na Agronomskom fakultetu izvodi se Agrobiznis i ruralni razvoj, na Šumarskom fakultetu Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem, a Upravljanje sigurnošću hrane na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu.
Na Fakultetu organizacije i informatike zanimljiv je studij Organizacija poslovnih sustava, koji kombinira informatiku i organizaciju. Naravno, na Ekonomskom fakultetu ima mnogo menadžerskih smjerova, a na Pravnom fakultetu studij Javne uprave. Nadalje, na Akademiji likovnih umjetnosti zanimljiv je interdisciplinarni studij Novi mediji. Velik dio ostalih fakulteta, pogotovo tehničkih, u studijskim programima ima predmete iz menadžmenta.
Ipak nedovoljno
- Na Sveučilištu u Zagrebu mnogo je poslijediplomskih specijalističkih studija s menadžerskim temama, kao što su Informatika i računarstvo na Fakultetu elektotehnike i računarstva te Fakultetu organizacije i informatike, upravljanje okolišem na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije te poslovno upravljanje u graditeljstvu na Građevinskom fakultetu. Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij za intelektualno vlasništvo namijenjen svim strukama izvodit će se u sklopu Centra za poslijediplomske studije Sveučilišta od sljedeće akademske godine. Uz to, na Fakultetu političkih znanosti izvodi se poslijediplomski specijalistički studij Prilagodba Europskoj uniji: upravljanje projektima i korištenje fondova i programa EU - nabrojila je Divjak.
Važno je napomenuti da neki od navedenih zagrebačkij fakulteta ne smatraju, za razliku od Sveučilišta, pobrojane studije menadžerskima jer ne uključuju dovoljan postotak gradiva o upravljanju. I na drugim hrvatskim sveučilištima postoje preddiplomski, diplomski i specijalistički studiji koji uključuju upravljanje.
Tako se uz studij Menadžmenta u zdravstvu zagrebačkoga Medicinskog fakulteta na Medicini u Rijeci predaje Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu. U Opatiji postoji Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, na riječkom Pomorskom fakultetu izvodi se Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu te na Filozofskom fakultetu studij kulturologije, koji uključuje upravljačke vještine.