Znanja
StoryEditor

Moj recept za lihvarenje banaka (2. dio)

06. Ožujak 2015.
Piše:
lider.media

Nekad je osmišljavao originalne radijske reklame kojima je htio potaknuti široke mase, a sada piše jednako originalne savjete za poslovni svijet. Željko Brigljević za vas je napisao vodič za poslovanje s bankama za poduzetnike, a mi vam prenosimo 10 savjeta

Kao što smo najavili dan ranije, donosimo vam drugi nastavak i dva savjeta Željka Brigljevića poznatog u poslovnom svijetu kao osnivača tvrtke MakroMikro.

Lekcija 2.Vježbajte uzimanje kredita kad vam još ne treba

Kad vam zatreba kredit, najčešće upadnete u zamku u lovu koji oni vode godinama, stoga je glavno da i vi znate što vas sve čeka kad vam kredit doista bude trebao. Da biste ga uzeli, idite u svoju banku i barem još tri. Svima dajte jednak zadatak: ‘Trebam kredit za posao.’ Naravno, iznos mora biti primjeren vašem poslovanju i osiguranju koje imate (ako još nemate velikih rezultata, pokušajte s iznosom koji odgovara vrijednosti nekretnine koju ćete dati kao osiguranje za kredit).U svim bankama poslušajte što će vam reći i sve tražite napismeno. Kad sve bude dogovoreno, kad se bankari u jednoj ili više banaka slože s iznosom, a vi ste im već donijeli svježe papire iz gruntovnice ili drugoga kolaterala, zahvalite im se i recite da ste pronašli drugi način financiranja, ali da ćete im se javiti čim vam opet zatreba kredit. S nekim tko se razumije u ugovore koje su vam dali (i koje samo što niste potpisali...) lako ćete usporediti razlike u uvjetima. Neke banke stave manje iznose kamata, ali nakite ugovor skrivenim davanjima ili drugim ‘cakama’; neke predvide da ćete dobro raditi prvih mjesec-dva, ali da će se bolje naplatiti kad malo zapnete. Sve to morate potpuno razumjeti i naučiti što znače razni izrazi kojima vam zamagljuju stvarnost dovodeći vas u neugodnost da ne smijete reći naglas da ne znate protumačiti što znače ‘Euribor + eskontna stopa HNB-a + srednja vrijednost klizanja EUR na europskoj burzi’... i slične izvedenice. Na kraju, sve se to dâ brojčano izraziti: kad se sve nejednažbe i formule svedu u konačni broj, vidimo koliko kredit za jednak iznos treba platiti u prvoj, a koliko u posljednjoj banci.

Lekcija 3.Vaše vrijeme njima ne vrijedi ništa, a njihovo vi skupo plaćate

To se najviše vidi kad uletite u škare jer vam hitno treba novac i tada vam se žuri... Tada lovci osjete da ćete uletjeti u bilo kakvu mrežu pa vam često prodaju štos FJP. Osim banaka i sve državne institucije vole upotrebljavati FJP aktivnosti. To je ono zbog čega biste nekog ubili ili si pucali u glavu. Taman pomislite da ste napokon sve prikupili... a lik vam kaže: ‘FALI JEDAN PAPIR...’ Tu ste školu gotovo izbjegli ako ste vježbali uzimanje kredita ili ste je znatno smanjili jer, eto, pri vježbi je trebalo samo šesnaest dokumenata, a sad ih treba osamnaest. Uvijek im pokušajte objasniti da ste vi vrlo skup poštar da biste iz jednog ureda donosili papir u njihov ured i da ćete im to naplatiti (primijeniti pravilo 5. a kao svoju obradu). Najvažnije je da već na prvi sastanak dođete sa svojim memorandumom na kojem ćete rukom napisati da ste se dana tog i tog složili da idete u kredit po bankinim uvjetima, da pristajete da će biti odobren za toliko dana koliko reklamiraju te da se slažete da banci date sve dokumente iz njezinih uputa (broj, naziv i sl.). Obvezno tražite da se netko, npr. šef ili voditelj (u konačnici bilo tko), potpiše i lupi bankin žig. Taj vam je dokument važan da možete zaračunavati svoje vrijeme ako ga banke počnu obezvređivati. Ondje svoje vrijeme debelo naplaćuju, pa čak i ono koje nije došlo, ali je moglo. U skladu s tim vi njima možete sudski zaračunati ‘eksterkalarne kamate’ (jednako besmislene i nepostojeće kao ‘interkalarne’) ili ‘rezervaciju sredstava’, koju banke naplaćuju ako su vam odobrile kredit, a vi ne potrošite sav iznos čim je kredit odobren; ili od trenutka izdavanja rješenja o kreditu do trenutka kad je s njihova računa sav iznos došao na vaš račun (iako samo njihov službenik može uputiti ta sredstva) ili od nekog dana u mjesecu do kraja mjeseca… zaračunavaju vam neku kaznu, ali nazivaju je ‘interkalarnim kamatama’, ili ‘rezervacijom sredstava’, ili nekako treće jer ne žele priznati da vam malo ‘štipaju’ novac.

21. studeni 2024 10:28