Donosimo vam peti, ujedno i posljednji, nastavak savjeta u kojem poduzetnik Željko Brigljević daje lekcije kako poslovati s bankama
Lekcija 9.Govorite im istinu, tako ćete opravdati da niste bahati
Bankari imaju sonde i pitanja kojima pitaju za nešto oko vas da bi saznali mnogo toga o vama, stoga je najbolje da im govorite istinu i dobro slušate njihove odgovore, a dobro pamtite pitanja. Pričajte baš koliko i oni. Ako vas puštaju da puno pričate, to je zato što im trebaju informacije. Onda i vi od njih tražite da puno pričaju. Npr. na pitanje o idejama za što će se upotrebljavati novac što preciznije odgovorite jer će ionako po knjigama poslije vidjeti jeste li govorili točno ili niste. Isto tako, za neke ideje tražite da vam pomognu savjetom, što znači da cijenite njihov tržišni pogled je li vaša investicija, koliko god bila pokrivena, dobra ili nije, jer oni su takvih investicija već sigurno imali, a vama je možda prva.
Lekcija 10.Banke su nekada bile državne, pa se i trupla koja ondje rade ponašaju kao država i nije ih briga za vašu zaradu, a još manje za gubitak
Nekad, u socijalizmu, banke su bile državne i u njima su radili ‘pouzdani, društveno politički izgrađeni... jelte, drugovi ili drugarice’. Zaposliti se u banci na višim razinama, bez obzira na stručnost, moglo se jedino ako ste imali dobru ‘socijalističko-komunističko-bratstvoijedinstvenu vezu’. Stoga je i politika bila manje bankarska, a više ‘petoljetna’ ili ‘socijalno socijalistički podobna. Ti su kadrovi i njihovi nasljednici više-manje ostali u bankama i danas, kad su one u nečijem vlasništvu. U glavi još razmišljaju socijalistički, ali s većim osvrtom na profit jer ih radi toga stišću vlasnici, gdje god bili i tko god oni zaista bili. Tako je mnogo lakše otvoriti kreditom dom kulture u Gornjoj Blentaviji nego modnu galeriju u centru grada.
Recimo, ne možete dobiti kredit za rashladne vitrine i café-aparat za kafić koji bi možda bio pozitivan kad biste vi radili u njemu... jer banke ne kreditiraju ugostiteljstvo; ali ako osmislite projekt u kojem vam rashladna vitrina treba za laboratorij za ispitivanje molekularnih veza u prirodno uzgojenoj supstanciji za sokove, to možda prođe. To što ćete ga poslije držati u kafiću, malo će razočarati nekog lika koji će to vidjeti jedino ako posao bude išao loše i ako ne budete vraćali kredit. Aparat za kavu prikažite kao uređaj za kuhanje supstancija i sterilizaciju pribora. Na prvi pogled to se kosi s pravilom devet, onim o govorenju istine, no ako sami sebe dobro uvjerite da je café-aparat samo sprava koja grije neku supstanciju i parom otopi glavni dio te supstancije... Samo ispustite riječ ‘kava’, a dodajte riječ ‘prirodna tvar’ i zadovoljili ste pravilo ‘svom bankaru govorim istinu’. Njima (nekom kreditnom odboru i višim instancijama koje kao nešto provjeravaju) drago je vidjeti i sve ostale socdržavne floskule. Zato u zahtjevu za kredit ili u projektu svakako istaknite da ćete zaposliti još ljudi i tako pridonijeti razvoju kraja iz kojeg bježe i ptice, a ne samo ljudi. Jedan od svakodnevno vidljivih primjera jest akcija koju provodi banka – ‘zaveden, 100% zajeben’. Tu se bez imalo odgovornosti ljudima koji su na prekretnici – da idu u poduzetničke vode ili ostanu u žabokrečini državnog sektora – serviraju potencijali kao ‘stari (izumrli tehnološki) zanati’ i neprofitabilne aktivnosti koje se pokušavaju prikazati kao nacionalna vrijednost, kulturno blago (koje ne možete zamijeniti za nekulturne proizvode iz nekog šoping-centra) i slično. To je dijametralno suprotno od vašega prioriteta da što više zaradite, ali apsolutno potvrđuje rečenicu s početka: ‘Vi ste bankama samo jedno nevažno slovo u knjizi koju pišu svaki dan.’ Njima je važno da otvorite račun i da vam naplaćuju njegovo ‘održavanje’, što god to značilo. Npr. svako jutro kad neki bankar dođe i sjedne pred monitor te kaže: ‘Dobro jutro, računi!’ ili barem jedanput na mjesec ode do serverske sobe i obriše prašinu s njih (no ondje nema prašine pa samo pogladi server po gornjoj plohi)... Možda ih vodi u šetnju? Iako ništa u vezi s ‘održavanjem računa’ ne postoji, svaki vam mjesec skinu novac iz kućice koja se zove ‘žiro-račun’, za koju apsolutno ništa nisu učinili. Stoga im je važno da svaki građanin ima živu ili teoretsku tvrtku, obrt ili OPG, i ta vojska računa donosit će nevjerojatan profit... ali bankama. Počnimo lihvariti banke!
Moj recept za lihvarenje banaka (1.dio)
Moj recept za lihvarenje banaka (2. dio)