Kaže se da je kriza prilika za poduzetne. Poslovanje u vrijeme financijskih teškoća traži razne načine i dobru maštu poslodavaca.
Jedno od pitanja koje si menadžment u Hrvatskoj postavlja jest kako uspješno kormilariti kroz ‘olujno more’ neplaćanja i nelikvidnosti jer nije lako presipati iz ‘šupljeg u prazno’. Radnici traže plaće, dobavljači svoje, država svoje…Bolje rečno - kako preživjeti dok ne bude (na)plaćen posao. Jedna od mogućnosti koja se pruža, i koju su brojni poduzetnici iskoristili, otvaranje je više poslovnih računa u više poslovnih banaka. S time da takav potez ima svoju cijenu. Što zbog plaćanja naknada u vođenju računa, što zbog mogućnosti dobivanja ‘minusa’ i plaćanja kamata za to…
Iako otvaranje poslovnog računa u više banaka ne stoji mnogo, krajnji rezultat balansiranja između dozvoljenog minusa i kašnjenja u podmirivanju svojih obveza može stajati jako mnogo. Ipak je jeftinije imati samo jedan račun jer to znači dobivati samo jedan izvod, likvidnost je jednostavnije pratiti, a na kraju dobiva se i samo jedna opomena. Dakle, prema informacijama koje se mogu naći na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke, prema zakonu poslovni subjekti u Hrvatskoj moraju u bankama otvoriti najmanje jedan račun za redovno poslovanje. No pritom mogu imati i otvorene račune kod više banaka. Kod jedne banke tako tvrtke mogu imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje i po jedan račun za svaki organizacijski dio. S time da mogu imati više računa za posebne namjene. Jasno, postavlja se pitanje može li se očekivati da će poslovni subjekti zlorabiti mogućnost otvaranja računa u nekoliko banaka, ali da se to ne bi dogodilo svaka banka obvezno vodi registar računa poslovnih subjekata otvorenih u banci, a računi iz tog registra objedinjavaju se u Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata, čiji sadržaj i vođenje također propisuje HNB. Jedinstveni registar računa predstavlja infrastrukturu koja će omogućiti blokadu svih računa poslovnog subjekta u svim bankama u kojima ima otvorene račune ako ima nepodmirene obveze u smislu plaćanja zakonskih obveza i javnih prihoda. Ili jednostavnije, neredovito neplaćanje znači blokiranje svih računa u svim bankama. I kod toga se ne može ništa. Preciznije - Jedinstveni registar računa (JRR) elektronička je baza podataka koja sadrži račune poslovnih subjekata u Hrvatskoj, jedinica lokalne i područne samouprave te račune koje dostave obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar računa, Hrvatska narodna banka, banke, stambene štedionice i kreditne unije. Podaci o računima ažuriraju se svakodnevno. Pristup podacima o računima dostupan je svima, poslovnim subjektima i građanima, putem interneta i u poslovnim jedinicama Fine. Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10) propisan je sadržaj Jedinstvenog registra računa od 1. siječnja 2011. godine. Naime, stupanjem na snagu spomenutog zakona, postojeći Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata proširuje se podacima o računima građana te podacima o oročenim novčanim sredstvima, štednim ulozima, stambenoj štednji i depozitima u kreditnoj uniji.
Također je bitno napomenuti da za kompanije postoji samo jedan glavni račun. Njega tvrtka koristi za redovno poslovanje na teret kojega se izvršavaju i, u slučaju nedostatka sredstava za njihovo izvršenje, evidentiraju osnove za plaćanje. Treba reći da tvrtka u jednoj banci ne može imati račun za redovno poslovanje, a u drugoj račun za posebne namjene. Razlog tome je sljedeći: računi za posebne namjene i računi organizacijskih dijelova poslovnog subjekta sastavni su dio računa za redovno poslovanje, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije određeno. Stoga račune za posebne namjene i račune organizacijskih dijelova tvrtke banka može otvoriti pod uvjetom da poslovni subjekt ima otvoren račun za redovno poslovanje u toj istoj banci. Tako kaže HNB. Što se tiče prakse, pitali smo tri najveće banke u Hrvatskoj - Zagrebačku, Privrednu i Erste banku. Tako u Zagrebačkoj banci kažu da broj otvorenih žiro-računa u različitim bankama ovisi o osobnom izboru vlasnika, tj. zastupnika tvrtke. U jednoj banci tvrtka može imati više računa za poslovne namjene, a njihov broj nije ograničen i potpuno ovisi o potrebama klijenta. Što se tiče isplativosti više računa u jednoj ili više banaka, to ovisi o poslovnim preferencijama tvrtke, bolje rečeno dostupnosti poslovnim suradnicima u više banaka i/ili pogodnostima koje ostvaruje kroz paketirane žiro-račune npr. i eventualnim dodatnim troškovima koji tvrtku očekuju kod posjedovanja više transakcijskih računa u više banaka. Jednostavnijim rječnikom kazano, ako tvrtka ima žiro-račun u samo jednoj banci, banka ima uvid u cjelokupno poslovanje poduzetnika, čime se olakšava zadovoljavanje potreba poslovanja kroz poslovni odnos s bankom.U Privrednoj banci Zagreb kažu da bilo koja pravna ili fizička osoba, uz uvjet da obavlja registriranu djelatnost, može imati transakcijske račune u svim poslovnim bankama, odnosno institucijama ovlaštenim za vođenje platnog prometa. Napominju da PBZ ne daje posebne preporuke za broj otvorenih računa, a broj poslovnih računa, bilo redovnih ili za specijalne namjene, a najčešće podračuna, najviše ovisi o prirodi poslovanja poslovnog subjekata. Primjerice, uobičajeno je da mikroposlovni subjekti imaju jedan do dva poslovna računa, a što je tvrtka veća to je za očekivati da će imati više računa u više banaka.
Što se pak tiče treće po veličini banke u Hrvatskoj, Erste&Steiermärkische banke - i u njoj kažu da odluku o računima otvorenim u više banaka poslovni subjekti donose temeljem prirode i potrebe svojeg poslovanja, a ta banka tvrtkama koje imaju račun ili više njih nastoji pružiti maksimalni servis. S time da napominju da se prednosti upotrebe računa otvorenog u jednoj banci ogledaju u jednostavnijoj operacionalizaciji. Primjerice, u Erste banci klijent dobiva izvod za samo jedan račun, preko kojeg obavlja sva plaćanja te izvještavanja radi po istom računu. To mu omogućuje da u svakom trenutku ima informaciju o likvidnosti. Osim toga ako klijent ima otvoren samo jedan račun tada plaća samo jednu naknadu za održavanje računa, koristi se i plaća naknadu samo za usluge te banke, a što znači da ima i manje troškove. Ako pak u jednoj banci ima više računa te u njoj oročava sredstva, banka prema nalogu klijenta može sredstva s transakcijskog računa preknjižiti na njegov oročeni depozit. Računi otvoreni u više banaka klijentu omogućuju brže obavljanje platnog prometa jer može kombinirati naloge za plaćanje s računa iste banke u kojoj ima račun njegov poslovni partner i nakon zadnjeg ciklusa NKS-a (Nacionalni klirinški sustav). Naime, imaju li klijent i njegov partner npr. račune u Erste banci, valuta plaćanja će nakon ciklusa NKS-a nositi isti datum, a u slučaju da imaju račune u različitim bankama valuta plaćanja nakon NKS-ciklusa bit će sljedeći dan. Ako klijent upotrebljava više računa u različitim bankama, mora pratiti plaćanja po većem broju izvoda, paziti s kojeg računa će se podmiriti određeno dugovanje prema dobavljačima te snositi veće troškove održavanja računa