Mladi, pametni, etuzijasti, studenti Ekonomskog fakulteta Zagreb u veljači 2015. godine osnovali su Ekonomsku kliniku te su s punim pravom dali takav naziv. Iako nisu lječnici niti medicinski tehničari namjera im je pomoći građanima u svojim ˝ekonomskim kutama˝ jer su svoju studentsku zadaću shvatili ozbiljno i prije samog izlaska na tržište rada.
Ekonomska klinika trenutno ima 45 članova i to najboljih studenata Ekonomskog fakulteta koji su demonstratori na fakultetu, osvajači rektorovih, dekanovih nagrada i ponajviše svestrani mladi ljudi. Ekonomsku klinku predstavili su njezini osnivači Andrej Hanzir, Josip Golub i Marin Grubić.
Otkuda ideja za osnivanje Ekonomske klinike?
Ideja je nastala u sklopu kolegija na Ekonomskom fakultetu pod vodstvom profesora Mislava Ante Omazića gdje nam je zadatak bio osmisliti društveno korisan projekt i realizirati ga. Zadali smo si da želimo pokrenuti dugoročan projekt, iako su na kolegiju nastali odlični jednokratni projekti kao doniranje krvi na fakultetu, pomaganje djeci i razni drugi. Mi smo također htjeli pomoći ljudima. Nakon realizacije, i kada se javnost zainteresirala za nas, znali smo da trebamo ići dalje u razvoj.
Tko vam je bio uzor?
Uzor nam je definitivno svjetska praksa posebice poslovno savjetovanje koje je zaista često među studentima na američkim sveučilištima te u Hrvatskoj Pravna klinika.
Nije lako ni postati vaš član?Da, baš tako jer postoje tri faze regrutacijskog procesa koje prijavljeni studenti prolaze. Najzanimljivija faza je Most faza. Most je dio regrutacijskog procesa u kojemu pokušavamo dobiti uvid u timski rad, suradnju i kreativnost potencijalnih članova. Radi se o "igri" kojoj su ljudi podijeljeni u timove. Ovisno o broju ljudi organiziramo nekoliko timova; tim 1 i tim 1‘, itd. Tim 1 nalazi se u jednoj prostoriji dok se tim 1‘ nalazi u drugoj. Cilj igre je da tim 1 složi pola mosta, a tim 1‘ drugu polovicu te da obje budu iste kako bi se dobio cijeli most istih dimenzija i oblika. U tom proces oba tima komuniciraju putem pisanih poruka. U cijelom procesu predstavnici timova u jednoj minuti se sastaju i dogovaraju o izradi mosta.
Popis odrađenih projekata i onih u tijeku je velik - Poduzetnički sprint, Poduzetnik budućnosti, Software Startup Akademija, Konferencija Dobrobit društvenog poduzetnika, Meet up – žene u poduzetništvu, Edukacija OPG-a, Akademija za financijsku pismenost, Akademija za OPG... Koji projekt bi do sada izdvojili kao najuspješniji?
Smatramo da je najuspješniji Poduzetnik budućnosti jer nas je iznenadio broj učenika srednjih škola koji se okupio i zainteresiranost za poduzetništvo. Projekt se sastoji od radionica subotom u kojima im želimo dati korisna znanja iz svijeta poduzetništva.
Možda neka anegdota gdje se pomogli građanima ili poduzetnicima, s obzirom da između ostalog pružate savjetodavne usluge?
Ostat ćemo tajanstveni i profesionalni pa ne ćemo otkrivati detalje, ali bilo je zanimljivih slučajeva koje čine zanimljivi ljudi.
Nadam se da niste tako tajanstveni po pitanju planova i ciljeva za budućnost?
Nastavit ćemo s projektima, a cilj nam je pronaći stalni prostor za djelovanje. Pokušat ćemo razviti što više znanja o EU fondovima uz pomoć profesorice s fakulteta. Želimo i dalje poticati financijsku pismenost i poduzetničku klimu te mijenjati percepciju o socijalnom poduzetništvu u Hrvatskoj.
Ubrajaju li se u planove što intenzivnije suradnje s hrvatskim tvrtkama?
Naravno, želimo što više surađivati s državnim institucijama jer se to pokazalo odličnim do sada, a što je i u prirodi naše djelatnosti. Zajedno s hrvatskim tvrtkama želimo potaknuti poduzetničku klimu, samozapošljavanje i socijalno poduzetništvo.
S obzirom da je najnovija suradnja započeta s revizorskom kućom RSM, koja su vaša očekivanja u vezi suradnje i što smatrate najvažnijim u suradnji s ostalim partnerima?
Uočili smo da je RSM društveno odgovorno poduzeće i da možemo pronaći zajednički jezik, važno nam je da postoje tvrtke u Hrvatskoj koje žele pružiti mentorstvo, praksu koje nam je izuzetno dragocjena. Odlično je da studenti već mogu ući u poslovni svijet već na fakultetu kroz suradnju. Međusobno povezivanje i kontakti su uvijek dobro došli.
I sada nešto više pitanja studentske problematike: Koji su po vama najteže prepreke s kojima se susreću studenti?
Jedna od prepreka je nedostatak novca (op.autora: to je čar studiranja). Ne bi rekli da je prepreka, ali je nedostatak to što nemamo praktičnog znanja, iskustva i baš iz tog razlog smo odlučili osnovati Ekonomsku kliniku jer je klinika zapravo ˝learning by doing˝. Ipak smo optimistični što se tiče zapošljavanja jer vjerujemo da se za svakog pronađe ponešto.
Kakav je vaš komentar na odlazak mladih iz Hrvatske, zašto je to tako popularno (ako se može tako reći)?
Smatramo da mladi trebaju ići za onime što ih zanima, ako je to pitanje odlaska iz Hrvatske zbog neke dobre poslovne prilike pitanje je zašto ne. Vani nije uvijek sve kako se priča. Ukoliko netko želi uspjeti mora dati sve od sebe i biti uporan, bez obzira bila to Hrvatska ili neka druga država.