[gallery columns="5" ids="226227,226228,226229,226230,226231,226232,226233,226234,226235,226236,226237,226238,226239,226240,226241,226242,226243,226244,226245"]
U posljednjih nekoliko godina vrlo često se medijima piše o „Pametnim“ gradovima, županijama, državama. Riječi poput „smart“ ili „e“ postale su dio svakodnevnice, što i ne čudi s obzirom na stupanj informatičkog i informacijskog razvoja društva.
Na konferenciji Zagrebačka županija pametna županija (Smart county), koja se održala u ponedjeljak u Hotelu International, u organizaciji Zagrebačke županije, Upravnog odjela za fodove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju te Poslovnog tjednika Lider, pokušalo se odgovoriti na pitanje što je to uopće „Pametna“ županija, zašto to uopće postati te kako to postići.
Brojni uzvanici konferencije imali su priliku čuti kako je to Zagrebačka županija uspjela u tome da postane „pametna“, koji su to načini implementiranja moderne tehnologije za bolji život građana ali i jednostavniji način rada županijske uprave. Župan Stjepan Kožić u uvodnim se riječima pohvalio uspjesima rada županije, istaknuvši da su u 2014. godini bili na trećem mjestu od svih županija po neto dobiti, a bila je riječ o 546 milijuna kuna, da su na trećem mjestu po indeksu razvijenosti treće skupine županija i kako im fali jedan bod da uđu u elitni klub najboljih te kako su jedna od tri županije uz Grad Zagreb koja više uplati u državni proračun od onoga što dobiju.
- U našoj županiji treba 24 sata za izdavanje građevinske dozvole, naravno pod uvjetom da su svi papiri uredni. U ovoj se godini otvorilo nekoliko logističkih centara i radi se na nekoliko projekata, a svi oni vrijede nekoliko stotina milijuna kuna. Primjena i razvoj digitalnih tehnologija u svijetu obvezuje nas da ih i Zagrebačka županija implementira, naglasio je župan Kožić.
Profesor Mario Kovač s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu ukratko je objasnio što je to „pametna županija.
- Ako koristimo definiciju, ona bi zvučala ovako – to je prostor u kojemu visoke tehnologije pokušavaju pomoći raznim segmentima društva s ciljem postizanja viših ciljeva. A te visoke tehnologije strelovito rastu. Digitalna ekonomija danas raste sedam puta brže nego ostale ekonomije. Čak 90 posto poslova danas zahtijeva određene IT vještine, a internet zapravo kreira pet novih poslova za svaka dva offline koja se izgube, kazao je Kovač.
Ivica Perica direktor u odjelu poslovnog savjetovanja Deloitte Adriaticsa kaže kako županije imaju određene obveze i odgovornosti prema društvu, kao što su zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo i uprava.
- Zašto pametna županija? One kreiraju i povećavaju kvalitetu života, veće je zadovoljstvo žitelja, lakši je pristup informacijama javne uprave, manji su troškovi resursa, a usluge se objedinjavaju, istaknuo je Perica.
Razni su projekti u Europi koji pružaju odličan primjer korištenja modernih tehnologija kako bi se povećala kvaliteta života, ali i ojačalo gospodarstvo. Neki od njih su Barcelona, Hamburg, Danska. Svi ti primjeri koriste nove tehnologije kako bi život njihovih građana bio jednostavniji i bolji.
Na konferenciji je održan i okrugli stol na temu "Pametna županija za konkurentnu Zagrebačku županiju" na kojemu se govorilo o važnost novih tehnologija, razvijanju strategija razvoja županija i gradova te o međusobnoj suradnji jedinica lokalne samouprave.
Na kraju konferencije Mladen Vedriš iznio je nekoliko podataka i zaključaka o potencijalnom teritorijalnom preustroju države, o kojemu se sve češće govori u posljednje vrijeme.
„Prema posljednjim podacima imamo 159 općina koje imaju do 2.000 stanovnika. Razne analize pokazale su kako je nužno potrebno imati regionalne centre koji će uspješno provoditi projekte, strategije i biti nositelji razvoja. Procjene govore da bi takvih centara u Hrvatskoj trebalo biti 17, što je vrlo blizu današnjeg broja županija. Dakle, treba li ukidati županije – ne, ali treba im dati sadržaj da mogu biti još funkcionalnije prije nego li razgovaramo o njihovom broju, zaključio je Vedriš.