U sektoru u kojem su inovativnost, napredak i podizanje letvice preduvjeti uspješnog poslovanja, a maksima ‘stalna samo mijena jest’ njegova temeljna filozofija, teško je predvidjeti trendove na rok dulji od godine dana ili najviše pet, ako ćete se baš zaigrati.
No britanski Which, tvrtka koja se bavi predviđanjem ponašanja potrošača i kretanja u marketinškoj industriji, odlučila je zaviriti u kristalnu kuglu i pitati je kako li će izgledati marketing/potrošač 2030. Njegovo izvješće iz budućnosti, kako kažu, trebalo bi potaknuti marketingaše na razmišljanje te im, na osnovi tendencija iz budućnosti, pomoći da već danas skroje ponudu koja bi mogla zaintrigirati um potrošača. Općenita slika svijeta, kažu ‘vidovnjaci’ iz Whicha, neće biti posve bajna jer potrošači, pri čemu se misli na pripadnike zapadne kulture, živjet će u svijetu usporenoga ekonomskog rasta, oskudnih resursa i visokih cijena robe, a ludovanje cijena nafte, porezni izdaci, stanje na tržištu rada i slično smanjit će povjerenje koje potrošači imaju u državne ustanove. No unatoč tom nedostatku napretka na višoj, državnoj razini (zar se ni u idućih 15 godina ništa neće promijeniti?), domovi potrošača zaista će izgledati kako i zamišljamo one iz budućnosti.
Kolaboracijska potrošnja
Visoka tehnologija postat će ‘mainstream’ i potpuno će promijeniti životni stil potrošača, počevši od zdravstva pa do uređenja doma. Jedna od najvećih promjena mogla bi se dogoditi na relaciji između potrošača i tvrtki, odnosno ‘provajdera’ proizvoda i usluga. Primjerice, ako će u sljedećih 15 godina zaista zaživjeti koncept 3D ispisa, potrošači će postati proizvođači. Nadalje, moguće je da će zaživjeti koncept ‘peer-to-peer’ (pojednostavnjeno, umrežavanje) prodaje, i to u sektorima od energetskog do glazbene industrije. Kad je riječ o potrošnji, i ona bi zbog oskudice resursa mogla postati kolaboracijska. Kako objašnjava ekipa iz Whicha, termin ‘kolaboracijska potrošnja’ zapravo označava uporabu novih tehnologija kako bi se proizvodi ili usluge dijelili, posuđivali, zajednički upotrebljavali, razmjenjivali ili iznajmljivali. Nedavno je britanska vlada predstavila koncept ‘Buy Better Together’, što je dovoljno važan pokazatelj da će kolaboracijska potrošnja nastaviti ohrabrivati i u bliskoj budućnosti jer tako potrošači štede novac, vrijeme i resurse. Također, taj novi koncept trgovanja i konzumacije ne omogućava potrošačima da zarade novac na osnovi stvari koje već posjeduju (primjerice, Airbnb, usluga ‘rentanja’ doma), nego im olakšava pristup/dostupnost traženim proizvodima ili uslugama (npr., Street Bank 19, online servis za razmjenu dobara), štedi novac (Spotify20) i pruža osjećaj da su zaista dio zajednice. Tu ne izostaju ni pozitivni utjecaji na lokalnu zajednicu jer, kako je pokazalo istraživanje koje je provela tvrtka Airbnb, putnici koji se koriste njihovim uslugama potrošili su znatno više novca od onih koji biraju konvencionalne oblike smještaja (hotelske aranžmane i slično).
3D ispis
Nadalje, Which predviđa dramatične promjene u segmentu ‘home manufacturing’ iliti, doslovno, kućne manufakture. Na popularizaciju takva načina proizvodnje nedvojbeno će utjecati industrija 3D ispisa koja je već danas dostupna potrošačima dubljeg džepa ili entuzijastima koji s tom tehnologijom još samo eksperimentiraju. Sljedeći veliki hit, predviđaju istraživači, bit će ‘laser sintering’, odnosno ‘proizvodnja’ proizvoda iz prašine (laser spaja sićušne komade prašine u željeni objekt) te ‘CNC machining’ koji omogućava korisnicima da s pomoću računalnog programa (i još pokojeg komada ‘hardvera’) proizvedu i sofisticiranije objekte. Koliko god to danas zvučalo nevjerojatno, do 2030. ispisivat će se sve i svašta, od hrane i lijekova do ljudskih organa. Promjena se očekuje i u samoj strukturi potrošnje, a najveća će se dogoditi u dijelovima posebno osjetljivima na promjenu cijena, primjerice gorivu. Iako to u Hrvatskoj nije slučaj, ali u Zapadnoj Europi, konkretno u Velikoj Britaniji, željeznički se promet povećao za 13,8 posto, a automobilski smanjio za oko šest posto. Povećanje cijena sirovina utjecat će i na prehrambene navike, što će potencijalno povećati i pretilost. Magazin The Economist nedavno je objavio kako je pala prodaja takozvanih primarnih bjelančevina (svježe meso, riba) i voća u recesiji, a povećala se prodaja pizza i gotovih jela. Iako se svijest potrošača mijenja, trend zdravog načina života, na kojem potrošači sve više inzistiraju, ovisit će o stanju na tržištu sirovina, odnosno cijenama. Ako se one uspiju kontrolirati i kojim slučajem ne izbije oskudica, pa se u skladu s tim ne povise cijene zdravih prehrambenih proizvoda, potrošači 2030. vodit će veću brigu o zdravlju.
Smrt bankarstva
Nedostatak proračuna i lošu prehranu nastojat će nadoknaditi s pomoću tehnologije koja će u budućnosti jako utjecati na cijeli zdravstveni sektor. Kako izvještava kompanija Which, i danas sve više tehnoloških kompanija nudi proizvode i aplikacije koje korisnicima omogućavaju da prate svoje zdravstveno stanje. S vremenom će ta tehnologija napredovati i postati mnogo dostupnija, tako da će koncept ‘samodijagnoze‘ i preventivnog liječenja biti u punom zamahu. Korisnicima će na raspolaganju stajati mnogo aplikacija, senzora i visokotehnoloških ‘user-friendly‘ naprava s pomoću kojih će s priličnom točnošću moći saznati sve ono što ih zanima o njihovu tijelu i zdravlju. Tehnologija bi mogla toliko napredovati da će im biti lako otkriti genetske bolesti i prije rođenja djeteta (prenatalna dijagnostika). I, na koncu, Which predviđa smrt konvencionalnog i procvat ‘peer-to-peer‘ bankarstva. Drugim riječima, korisnici će zbog niza manjkavosti bankarskog sustava i sve većeg nepovjerenja tragati za alternativnim metodama financiranja, od kojih su neke, poput tvrtke Zopa ili Funding Circle, i danas dostupne. Korisnici će se, dakle, za kreditiranje obratiti mahom digitalnim poduzećima koja spajaju posuđivače s onima kojima novac treba. To svojevrsno društveno bankarstvo puninu bi trebalo doživjeti u idućem desetljeću. Prognostičari su prilično sigurni da će do 2030. to biti posve uobičajen način financijskog poslovanja. U svakom slučaju, ako je suditi prema izvješću tvrtke Which, u budućnosti se neće dogoditi neke dramatične promjene u društvenoj, ekonomskoj okolini; štoviše, razvoj u tom području bit će prilično usporen, ali zato će visoka tehnologija više nego ikada biti ‘mainstream’ u punom smislu te riječi. Živi bili pa vidjeli!