U protekla dva tjedna na globalnoj razini cijene žitarica i uljarica su prvo drastočno pale, te nakon nekoliko dana ponovno porasle.
Tako je cijena sojine sačme početkom lipnja pala za cca 15 USD/st dok je cijena kukuruza pala za cca 12 USD/st. Nagli pad izazvan je od strane fondova koji svake godine krajem drugog kvartala rade obračune, te prodaju svoje robne viškove. Ovime je ponuda robe na tržištu porasla, što je uzrokovalo kratkoročan pad cijena. Investitori koji su bili strpljivi, te fiksirali cijene u trenutku pada ostvarili su značajnije profite.
Nakon kratkoročnog pada cijena žitarica na Chicago Mercantile Exchangeu koji je trajao svega par dana, cijene su počele naglo rasti. Glavni čimbenik rasta cijena bile su vremenske prilike, vrućine i suše u SAD-u, manjak monsuna u Indiji, te problemi s padalinama u Ukrajini.Cijena sojinog zrna porasla je čak za više od 30 USD/st, dok je cijena sojine sačme skočila za nevjerojatnih 35 USD/st te probila razinu od 435 USD/st. Investitori koji su hedgirali zaštitili su se od financijskog rizika promjene cijene. (Hedging je kupovina ili prodaja terminskih ugovora kako bi se trgovac zaštitio od moguće promjene cijene). Kukuruz se, primjerice, počeo hedgirati 1800.godine, a zatim pšenica i žito.
Umijeće hedgiranjaDanas najuspješnija i najprofitabilnija poduzeća zahvaljujući hedgingu, kao prijeko potrebnom i nužnom djelu njihovih sveukupnih nastojanja i napora da kontroliraju troškove, štite ostvareni profit . Hedgiranje predstavlja burzovnu transakciju čija svrha je pokriće od rizika povećanja ili pada cijena raznih roba. Hedging je zapravo terminska transakcija koja djeluje kao zamjena za kasniju promptnu transakciju, a njegova je svrha uklanjanje rizika promjene cijene u budućnosti. Korisnik hedginga, hedger, koristi terminsko tržište kada pomoću njega želi učvrstiti i osigurati svoju terminsku cijenu, a ne kako bi stekao dobitak. U slučaju bilo kakve promjene cijene, hedger je osiguran od gubitka, no istovremeno i od dobitka. U slučaju da hedger mora isporučiti robu u određenom periodu u budućnosti, osigurava se od rizika zauzimajući kratku terminsku poziciju koja se naziva kratkim hedgom.
S druge strane u slučaju da hedger mora kupiti robu u budućnosti može se osigurati od rizika zauzimajući dugu poziciju koja se naziva dugim hedgom. Kratki hedge obuhvaća one koji uzgajaju i skladište proizvode ili distribuiraju robu. Rizik da će buduća prodaja donijeti gubitke ako cijena robe poraste, ovaj se rizik može otkloniti transakcijom na terminskom tržištu korištenjem dugog hedginga. Dugi hedging je zanimljiv izvoznicima koji ugovaraju isporuku robe za neki rok u budućnosti, ali po sadašnjoj tekućoj cijeni. Izvoznik ima mogućnost kupiti robu odmah na spot tržištu i skladištiti je do ugovorenog roka što je nepovoljno jer na taj način zaleđuje svoj kapital i ima dodatne troškove skladištenja i osiguranja. Kako bi se osigurao od porasta cijena obavlja dugi hedging na tržištu, što znači da najprije zaključuje kupovni terminski posao koji kasnije poništava prodajnim terminskim poslom.
U slučaju porasta cijene na terminskoj poziciji ostvariti će dobitak kojim će nadoknaditi gubitak na spot tržištu . Ako cijene u međuvremenu padnu, ostvarit će se gubitak na terminskoj transakciji, ali će zato na spot tržištu kupiti robu jeftinije. Dugi hedging koriste oni koji su ugovorili isporuku stvarne robe u budućnosti po dogovorenoj cijeni koja vrijedi trenutačno na tržištu te strahuju od porasta spot cijena u međuvremenu. U slučaju da se za cash kupuje i prodaje roba, u vrlo kratkom vremenu transakcija bi mogla donijeti profit. Kada se roba ne prodaje dulje vrijeme, cash pozicija vlasnika je otvorena za gubitak radi fluktuacija cijena iako je vlasnik robe uravnotežio svoju poziciju. Terminska tržišta omogućavaju uravnoteženi kotač za zaštitu cijene i profita. Iva Marđetko MatešVajda-elvit d.o.o.www.vajda-elvit.hr