Ekonomski fakultet-Zagreb i ove je godine pokazao zašto je vodeća institucija financijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 20. ožujka, održala se 2. Regionalna konferencija financijske pismenosti “Financije budućnosti: Inkluzivnost i održivost”, postavši središte motivacije, financijskog osnaživanja i inspiracije za svakog sudionika. Ovaj ključni događaj, usmjeren na promicanje financijskog obrazovanja i osvještavanja, poslao je snažnu poruku o važnosti samostalnog donošenja financijskih odluka i izgradnje financijskog samopouzdanja. U duhu druge edicije Tjedna financijske pismenosti, ova konferencija posebno se fokusirala na osnaživanje žena da ne dopuste nikakvim preprekama da utječu na njihov put prema uspjehu. Na konferenciji se raspravljalo i o drugim važnim temama; ulaganju i izgradnji bogatstva u vremenima neizvjesnosti, ESG-u te održivoj i zelenijoj potrošnji i investicijama.
Konferenciju je otvorila Dekanica Ekonomskog fakulteta - Zagreb, prof.dr.sc.Sanja Sever Mališ koja je istaknula: “Već u najranijoj dobi djeca su itekako svjesna kako potrošiti novac. U tom kontekstu, na Ekonomskom fakultetu posvećeni smo tome da sve segmente društva učimo ovoj važnoj temi i tako doprinosimo boljitku cijele zajednice”.
Okupivši stručnjake, entuzijaste i mlade, konferencija je pružila platformu za razmjenu znanja, iskustava i inspirativnih priča, naglasivši važnost financijske pismenosti kao ključnog elementa u osobnom i profesionalnom razvoju. Prostor Ekonomskog fakulteta - Zagreb na konferencij, ali i za vrijeme cijelog Tjedna, pulsirao je idejama, strategijama i savjetima kako osnažiti pojedinca za život u financijskom svijetu, omogućavajući da svi sudionici Tjedna financijske pismneosti odu s novim uvidima, odlučni u namjeri da postanu najbolje verzije sebe.
Nakon Dekanice, sudionicima su se obratili Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova u ime suorganizatora te izv.prof.dr.sc.Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb, u ime Organizacijskog odbora.
Gordan Šumanović poslao je poruku o važnosti financijske pismenosti: ‘Biti financijski pismen više nije stvar luksuza, to je nužnost za donošenje kvalitetnih financijskih odluka i upravljanje osobnim financijama” a Dajana Barbićistaknula je kako je financijska pismenost jedan korak prema financijskoj slobodi za svakog pojedinca.
Brojni su ugledni panelisti doprinijeli kvaliteti konferencije, među kojima su se istaknuli keynote speakeri, ministar financija, izv.prof.dr.sc.Marko Primorac, Mark Davis, regionalni direktor EBRD-a za regiju Srednje Europe te Lisa Carmen Wang, poduzetnica, poslovna anđelica i autorica.
Program konferencije je započeo izlaganjem ministra financija koji je naglasio kako financijska pismenost postaje sve važnija zbog utjecaja globalizacije, tehnološkog napretka i razvoja novih oblika imovine što stvara potrebu za većim informiranjem i pružanjem kvalitetnog obrazovanja kako bi pojedinci donijeli brze i informirane odluke.
- Najveći izazov s kojim se susreću potrošači je taj da su financijske teme teško razumljiv - rekao je.
Također, istaknuo je kako ljudi često precjenjuju svoje znanje i ulaze u investicije koje nedovoljno poznaju, a u kontekstu ulaganja mladih osvrnuo se na činjenicu da “sve što je inovativno i sadrži pokoji anglizam ili kraticu, često je posebno zanimljivo.
- Izazovi koji se stavljaju pred mlade evidentno se povećavaju, pa raste i potreba da se programi financijske pismenosti šire i da obuhvaćaju širi skup znanja koji treba biti primjeren današnjem dobu.” Osim financijske pismenosti građana koja iz godine u godinu raste, ministar je komentirao i financijsku pismenost vlasnika i menadžera mikro, malih i srednjih poduzeća. Prema istraživanju OECD-a iz 2023., financijska pismenost u ovom segmentu u Hrvatskoj iznosi 71% što nas dobro pozicionira u odnosu na druge zemlje Jugoistočne Europe za koje prosjek iznosi 67 posto - zaključio je ministar financija.
Rasprava se nastavila u okviru panela "Financije danas i sutra: Kako graditi bogatstvo i u što ulagati u vremenima inflacije i nestabilnosti? " gdje se govorilo o načinima na koje je moguće sačuvati vrijednost novca u vremenima inflacije te su sudionici imali priliku čuti savjete za uspješnije upravljanje osobnim financijama upravo u vremenima neizvjesnosti.
- Nije važno kada startaš, važno je da startaš odmah. Veliki potencijal je u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji s obzirom da svaka četvrta zaposlena osoba ima nekakvu dobrovoljnu mirovinsku štednj, a ona je vrlo atraktivna i zbog znatnih državnih poticajnih sredstava.” - poruka je koju je s panela poslao ekonomski analitičar Velimir Šonje. Također, u kontekstu drugog mirovinskog stupa zaključio je kako “u dugom roku treba imati apetit za rizikom”, misleći pritom na odabir OMF-a kategorije A za one kojima zakon to dopušta.
Rasprava se nastavila u okviru panela "Financije danas i sutra: Kako graditi bogatstvo i u što ulagati u vremenima inflacije i nestabilnosti? " gdje se govorilo o načinima na koje je moguće sačuvati vrijednost novca u vremenima inflacije te su sudionici imali priliku čuti savjete za uspješnije upravljanje osobnim financijama upravo u vremenima neizvjesnosti. “Nije važno kada startaš, važno je da startaš odmah. Veliki potencijal je u dobrovoljnoj mirovinskoj štednji s obzirom da svaka četvrta zaposlena osoba ima nekakvu dobrovoljnu mirovinsku štednj, a ona je vrlo atraktivna i zbog znatnih državnih poticajnih sredstava.” - poruka je koju je s panela poslao ekonomski analitičar Velimir Šonje. Također, u kontekstu drugog mirovinskog stupa zaključio je kako “u dugom roku treba imati apetit za rizikom”, misleći pritom na odabir OMF-a kategorije A za one kojima zakon to dopušta.
Božo Šaravanja govorio je o utjecaju inflacije na tržište osiguranja i cijene premija te o načinima na koje se utjecaj inflacije ne mora u potpunosti prevaliti na klijente. Također, istaknuo je prednosti zajedničkog, cjelovitog pristupa rješavanju izazova s kojima se suočavamo kao društvo te naglasio kako su u Wiener osiguranju predani cilju financijskog opismenjavanja građana zbog čega i podržavaju projekte poput Tjedna financijske pismenosti.
U nastavku programa, drugi panel otvorila je Lisa Carmen Wang, poduzetnica, poslovna anđelica i autorica, govorom o tome koliko može biti lukrativno ulagati u poduzeća koja vode žene. “Manje od 10% S&P 500 kompanija ima ženu kao CEO, a oni koji imaju bilježe i bolje rezultate. Kroz 10 godina razlika u povratu je značajna i ona iznosi 384% za kompanije kojima upravljaju žene, u odnosu na 261% za one kojima upravljaju muškarci”. U svom izlaganju naglasila je i kako žene upravljaju samo s jedan posto rizičnog kapitala, investicijskih fondova i privatnog kapitala u svijetu i kako je krajnje vrijeme da se to promijeni. “Samo vi možete sebi dati dopuštenje da postanete opako sposobne žene”- poručila je.
Diskusija je nastavljena u okviru drugog panela “Financijsko osnaživanje žena: Samopouzdanjem do uspjeha”. Na tu temu s moderatoricom izv.prof.dr.sc.Dajanom Barbić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb razgovarali su Irena Čaček, odvjetnica iz odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić, Andrea Čović Vidović, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Bojan Fras, viceguverner u Hrvatskoj narodnoj banci, Dora Martinović, poduzetnica i influencerica i Nadja Schaps Horvat, predsjednica Uprave Implant centra Martinko. Panel rasprava pokrila je pitanja načina za unapređenje položaja žena u društvu s posebnim naglaskom na Direktivu o rodnoj ravnopravnosti, Direktivu o ravnoteži poslovnog i privatnog života, prava žena za vrijeme trajanja porodiljnog dopusta. Također, naglasak je bio i na preprekama s kojima se susreću žene poduzetnice i one na visokim pozicijama te na ulozi samopouzdanja na putu do uspjeha.
Viceguverner Fras komentirao je kako istraživanja OECD-a pokazuju da u gotovo svim zemljama postoji razlika u razini FP između žena i muškaraca gdje žene općenito pokazuju nižu razinu FP. Međutim, napomenuo je da je u Hrvatskoj ta razlika gotovo nezamjetna kada je u pitanju financijsko znanje, a zanimljivo je i da žene u Hrvatskoj bilježe odgovorniji odnos prema novcu u odnosu na muškarce.
Usprkos tome, “Razlika u plaći na temelju roda unutar Europske unije i dalje je prisutna i značajna, s prosječnom razlikom od 13% u 2020., pri čemu se ističe da žene na upravljačkim pozicijama zarađuju čak 23% manje od muškaraca. U Republici Hrvatskoj razlika iznosi 16% - što je više od prosjeka, dok u susjednoj Sloveniji iznosi 3,6%. Kada se uzmu u obzir čimbenici poput neplaćenih poslova i skraćenog radnog vremena, ukupna zarada žena je gotovo 37% manja u odnosu na muškarce u 2018. godini”- naglasila je Irena Čaček. Andrea Čović Vidović nadovezala se kako je na europskoj razini 48% visokoobrazovanih žena u odnosu na 35% visokoobrazovanih muškaraca te da Europska komisija radi na tome da se to reflektira i na tržištu rada i u svim ostalim segmentima društva. Naglasila je kako je osnaživanje djevojčica od malih nogu ključno za razbijanje rodnih stereotipa i neravnopravnosti koji djecu ograničavaju u odabiru budućih karijera te da je potrebno raditi na osvješćivanju i edukaciji od rane dobi kako bi se mladima otvorio put ka slobodi izbora zanimanja bez obzira na spol. Nadja Schaps istaknula je važnost povezivanja žena i pronalaska uspješnih žena mentorica kao recepta za uspjeh. Dora Martinović je poručila “Veselim se trenutku kada neće biti potrebe za održavanjem panela za osnaživanje žena, jednako kao što ne postoje ni paneli za osnaživanje muškaraca, jer će to značiti da je naš posao kao društva završen” - i na taj način poslala važnu poruku s panela.
Treći panel “Održive financije: Investicije za bolju budućnost planeta” otvorio je Mark Davis naglasivši “Naša je misija usmjeriti se prema stvaranju održivog, inkluzivnog rasta koji ne samo da povećava vrijednost za dioničare, već i pozitivno utječe na zajednicu i šire okruženje. Kroz ovakav pristup, ne samo da gradimo bolju budućnost za naše dioničare, već i postavljamo temelje za uspjeh i sreću naših zaposlenika, njihovih obitelji, i cijeloga društva."
U posljednjoj panel raspravi sudjelovali su Petra Bašić Jantolić, izvršna direktorica Razvoja poslovanja s klijentima u Addiko banci, Karla Grgić Totić, Viša menadžerica u odjelu za upravljanje rizicima u Deloitteu, Monika Mikac, CEO NAD Capitala, Manuela Šola, vlasnica i direktorica Komunikacijskog laboratorija i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, a s njima je razgovarala izv.prof.dr.sc.Andrea Lučić s Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Ante Žigman naglasio je da je izvještavanje o integraciji održivog razvoja u poslovanje nužnost da bi poduzeća postala odgovornija, i da je to dobar put prema "boljem" poslovanju koje zbog načina na koji tržište funkcionira nema alternativu. Također, napomenuo je da bi Hanfa kao regulator mogla vršiti beskompromisni pritisak na financijske institucije, ali da to u kontekstu ESGa moglo imati kontraefekt. Zaključio je kako poduzeća koja posluju strateški će imati i koristi od toga, a ona koja nemaju, kroz vrijeme, moraju pronaći svoj put kako postati "bolji" akter na tržištu.
Petra Bašić Jantolić naglasila je kako „Sve organizacije, pa tako i banke, danas imaju odgovornost biti primjer održivosti u vlastitom poslovanju. Svoja načela zatim mogu i trebaju ugraditi u svoje usluge te pružiti korisnicima mogućnost da i sami usvoje takva ponašanja. U Addiko banci smo se okrenuli financijskoj pismenosti kao temeljnom ESG stupu jer imamo znanje i resurse koje želimo i volimo dijeliti.“ Manuela Šola naglasila je “U 2023. odlučila sam imati “no shopping year” što je značilo da ne kupujem sebi; odjeću, obuću i accessorize i kozmetiku. Bilo je jako interesantno jer propitkuješ vlastite navike i obrasce. Upravo kroz ovakve izazove pojedinac ima priliku preispitati se i postaviti si jasniju listu prioriteta.” Komentirala je i “ESG pismenost” i zaključila kako je ESG kompleksan i zahtijeva ozbiljnu investiciju u svakom smislu riječi i transformaciju “mindseta” kompanije. “U sjajnom smo trenutku jer kupci preispituju, pitaju, ne okreću glave i tjeraju nas da budemo bolji. ESG ne može uspjeti bez suradnje regulatora, zaposlenika i kupaca. “ Istaknula je također da prema rezultatima jednom istraživanja čak 30% kompanija i dalje ne zna za pojam ESG-a iz čega je jasno da smo još uvijek na početku i potrebno je puno rada. Monika Mikac istaknula je kako će zeleni trendovi u investicijama i osobnoj potrošnji rasti, ali da je važno sagledati širu sliku te ulagati u održive opcije koje su istovremeno i isplative. “Promjena počinje, od nas, pojedinaca” - zaključila je.
19. ožujka po prvi put održan je i Financial Literacy Talk (FLxTalk) koji je okupio velik broj zainteresiranih za temu “Financije budućnosti”. Stručnjaci iz raznih područja govorili su o digitalizaciji financijskih proizvoda i usluga, ulaganju u kripto imovinu, primjeni AI-a u poslovanju i svakodnevnom životu, izgradnji osobnog branda te su podijelili svoje inspirativne priče o uspjehu. Ana Zovko, Izvršna direktorica za digitalno poslovanje i informacijske tehnologije u Croatia osiguranju održala je iznimno zanimljivo predavanje o načinu na koji je digitalizacija promijenila tradicionalno tržište osiguranja.
Tržište osiguranja u Hrvatskoj dugi niz godina značajno je zaostajalo u digitalizaciji u odnosu na CEE zemlje. U usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama, svijest o važnosti osiguranja u Hrvatskoj i dalje je iznimno mala, pa po pitanju financijske pismenosti u segmentu osiguranja ima još puno prostora za napredak.” - istaknula je.
U okviru Tjedna financijske pismenosti održan je Festival financijske pismenosti, Izložba projekata srednjih škola na temu financijske pismenosti i Akademija financijske pismenosti za mlade i odrasle i sve aktivnosti bile su otvorene svima i besplatne. Također, projekt uključuje i podcaste koji se snimaju na razne teme iz područja osobnih financija.