Ante Šalinović, usprkos zanimljivoj karijeri u sektoru istraživanja i direktorskoj funkciji u Ipsos Connectu, poslovnoj jedinici Ipsos Pulsa koja objedinjuje medijska istraživanja i oglašavanje, gdje je zadužen za osam zemalja u regiji, uglavnom je javnosti nepoznat čovjek – sve do početka političke kampanje uoči izbora, kad ga vrlo često gledamo i slušamo kako komentira istraživanja javnog mnijenja na svim medijskim platformama, što je i nama bio povod za razgovor s njim. Ne ulazi u meritum poruka, ne komenira kandidate i stranke; nije, odmah se ograđuje, politički analitičar i komentator. I bolje, to može danas biti svatko. Za sebe će reći tek da je predstavnik sektora koji istražuje javno mišljenje premda ankete koje taj sektor provodi nerijetko određuju ne samo tijek kampanja, čemu svjedočimo od prošlog petka kad je predsjednik Zoran Milanović najavio da će biti SDP-ov kandidat za premijera.
Superizborna nam je godina, pretpostavljamo da su odavno u Ipsosu počela istraživanja o svim ovogodišnjim izborima.
– Jesu, političke stranke i njihovi voditelji kampanja, interni ili vanjski, prilično se intenzivno koriste našim uslugama. Inače, političke stranke našim se uslugama koriste i kad nema izbora, da vide kako će neke nove zakonske mjere koje namjeravaju predlagati utjecati na građane, kakve su potrebe građana kad se novim zakonima definiraju pojedina pitanja i slično. No, naravno, sada najviše provodimo politička istraživanja o preferencijama birača za nacionale i europske izbore, čak i za predsjedničke. Doduše, već provodimo i dosta istraživanja za lokalne izbore, koji će se održati 2025. godine.
Kako se zapravo provode ta istraživanja?
– Teorija kaže da su terenska istraživanja za političke ankete najpouzdanija, no istraživačka struka naučila je upotrebljavati telefonska kao validan i pouzdan način prikupljanja podataka. Ljudi pogrešno misle da anketari zovu samo na fiksne linije, kojima se više nitko ne koristi, a to nije istina, zovemo i na mobitele. Struka je naučila dobivati validne rezultate telefonom, a budući da su takva istraživanja brža i jednostavnija, većina njih provodi se na taj način. Mučimo se jedino s radnom snagom, kao i ostali. I mi imamo problem s pronalaskom anketara.
Što političke stranke traže da se istraži uoči izbora?
– Sve se istražuje. Istražuju se tri ključne teme u pripremi za kampanju. Prva je, naravno, aktualni rejting. Druga je istraživanje potencijala na osobnoj i individualnoj razini, da se vidi koja osoba najviše privlači birače i tko se u javnosti najbolje percepira kao onaj tko je vjerodostojan iznijeti određenu temu, ne samo zbog poretka na listi nego i općenito zbog toga tko će predstavljati kampanju. Treća su stvar koja se najviše istražuje teme relevantne za građane, koje oblikuju komunikaciju u kampanjama.
Na izborima pobjeđuje percepcija kredibilnosti?
– Da. Nije bitno ima li ta osoba opravdanu kredibilnost, već ima li je u glavi drugih ljudi, odnosno birača. Samo to utječe na odabir za koga će glasati. Na tom sociološkom teoremu počiva sav marketing, ne samo politički. Na kraju krajeva, političari i njihove ideje proizvodi su kao i paste za zube. Istim marketinškim alatima služe se i proizvođači paste za zube i političke stranke. Jedni žele osvojiti potrošače, drugi birače, ali princip je isti. Thomasov teorem to definira: bitno je ono što ljudi o nečemu misle, a ne bit tog proizvoda. Misle li ljudi da je proizvod dobar, kupit će ga; misle li da je političar vjerodostojan, iako za to zapravo nema dokaza, dat će mu glas.
Kakve kampanje danas prolaze, koje su teme aktualne, o čemu zaparavo ovisi ishod izbora, koliko kompanije koriste njihove usluge i za što, pročitajte u nastavku intervjua u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.