Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, što se zahvaljuje očekivanjima ulagača da će europska i britanska središnja banka smanjiti kamate već prije ljeta, a američki Fed najesen.
Na Wall Streetu je Dow Jones ojačao 2,2 posto, na 39.512 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,85 posto, na 5.222 boda, a Nasdaq indeks 1,1 posto, na 16.340 bodova. Rast indeksa treći tjedan zaredom ponajviše se zahvaljuje novim podacima s američkog tržišta rada.
Prošloga je tjedna, naime, objavljeno da je tjedan dana prije broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za 231 tisuću, više nego što se očekivalo i više nego prethodnih tjedana.
To je loša vijest u gospodarskom i socijalnom smislu, no ‘hlađenje‘ tržišta rada znači da bi uskoro mogla oslabiti inflacija, što bi američkoj središnjoj banci otvorilo prostor za smanjenje kamatnih stopa.
I dok pokazatelji s tržišta rada podržavaju nadu ulagača u popuštanje monetarne politike, važniji podaci o inflaciji u SAD-u – potrošačkim i proizvođačkim cijenama u travnju - bit će objavljeni idućega tjedna.
S obzirom da se inflacija od početka godine u SAD-u održava na povišenim razinama, malo je vjerojatno da će Fed, kao što se još nedavno očekivalo, početi smanjivati kamate u lipnju. Izglednije je da će to biti u rujnu ili krajem godine.
Osim nade u smanjenje kamata, podršku tržištu pružaju i poslovni rezultati kompanija. Dosad je 459 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa izvijestilo o rezultatima u prvom tromjesečju, pri čemu ih je oko 77 posto nadmašilo očekivanja po pitanju zarada.
Europski indeksi na rekordnim razinama
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 2,7 posto, na 8.433 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 4,3 posto, na 18.772 boda, a pariški CAC 3,3 posto, na 8.219 bodova.
Svi su ti indeksi dosegnuli rekordne razine jer se očekuje da će europske središnje banke započeti ciklus smanjenja kamata prije Feda.
U četvrtak je britanska središnja banka zadržala kamatne stope nepromijenjene, no nakon poruka njezinih čelnika na tržištu se očekuje da će već u lipnju smanjiti kamate, po prvi put nakon nekoliko godina podizanja cijene novca. Procjenjuje se, također, da bi u lipnju i Europska središnja banka mogla početi smanjivati kamate.
Osim toga, ulagače je ohrabrio izlazak Britanije iz recesije. U petak je, naime, objavljeno da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su analitičari očekivali rast od 0,4 posto. Britanije je u plitku recesiju zaronila u drugoj polovici prošle godine.
Dolar ojačao, najviše prema jenu
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, ponajviše prema jenu, premda japanske vlasti prijete novim intervencijama ako se nastavi slabljenje jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,2 posto, na 105,30 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti skliznula 0,1 posto, pa je cijena eura porasla na 1,0770 dolara.
No, dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 1,8 posto, pa je njegov tečaj dosegnuo 155,75 jena. Premda japanske vlasti i dalje upozoravaju da će intervenirati ako jen nastavi slabiti, dolar je prošloga tjedna znatno ojačao prema japanskoj valuti.
Doduše, njegov se tečaj kreće znatno ispod 160 jena, najviše razine u 34 godine, koju je dosegnuo nedavno, prije nego što je japanska središnja banka intervenirala na tržištu.
Dolar je ojačao jer se očekuje da će zbog povišene inflacije američka središnja banka zadržati kamate na sadašnjim razinama dulje nego što se očekivalo.