Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) donosi velike promjene za tvrtke koje sada moraju uz financijske izvještaje objavljivati i nefinancijske izvještaje, a samim time postavlja i stroga pravila vezana uz izradu izvještaja o održivosti, odnosno o socijalnim, ekološkim i upravljačkim utjecajima. Što onda domaće tvrtke mogu očekivati po pitanju CSRD-a?
– Ako pitate današnja velika europska i domaća poduzeća, posebno ona koja kotiraju na burzi, što ih čeka u budućnosti, vjerojatno će vam reći dvije stvari. Prvo, da će i dalje tražiti načine kako poboljšati poslovne rezultate, ali i da je istovremeno pred njima važna povijesna promjena. U 2025. godini će velika poduzeća čiji se vrijednosni papiri nalaze na burzama diljem EU-a uz financijske izvještaje početi objavljivati i nefinancijske izvještaje prema standardima CSRD-a. Prilika je to koju će itekako dugoročno osjetiti i poduzeća i revizori u Hrvatskoj – kaže predsjednik Hanfe Ante Žigman.
Žigman navodi i da se Europska unija suočava s velikim izazovom u nastojanju da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent i smanji emisije stakleničkih plinova. – Unatoč dugim pripremama u europskoj regulativi, tek s implementacijom CSRD-a vidjet ćemo kako će financijski sektor mijenjati svoju ulagačku strategiju i koje će nove financijske proizvode ponuditi kako bi ubrzao proces transformacije – dodaje predsjednik Hanfe.
Nefinancijsko izvještavanje postat će jednako važno kao i financijsko jer će utjecati na ulaganja i uspješnost poduzeća, kao i na njihov odnos prema dobavljačima, potrošačima i zajednici, govori Žigman dodajući da se procjenjuje da će gotovo 50 tisuća poduzeća u Europskoj uniji morati ispuniti ovu zakonsku obvezu.
– Prvi obveznici bit će najveća poduzeća, a s vremenom će se obveza proširiti i na ona manja. Iako je kod nekih poduzeća već postojala praksa nefinancijskog izvještavanja, CSRD će uspostaviti standarde za sve, a sve će izvještaje revidirati isključivo educirani revizori uz dodatnu kontrolu nacionalnih regulatora. Izvještaji će obuhvaćati ne samo ekološke učinke, već i socijalne i upravljačke čimbenike – dodaje.
Uz Uredbu o taksonomiji i druge standarde, ovo će, navodi Žigman, biti veliki iskorak za poduzeća jer će od njih zahtijevati dubinsku internu transformaciju i novi pristup poslovnim procesima. Istraživanja pokazuju da su mnoga od njih svjesna onoga što ih čeka, ali još uvijek moraju poraditi na prikupljanju točnih podataka, edukaciji stručnjaka, angažiranju najvišeg rukovodstva te uspostavi učinkovitih unutarnjih procesa izvještavanja. Osim toga, morat će se pobrinuti da mogu kvantificirati i interpretirati podatke u skladu s novim zahtjevima, poručuje predsjednik Hanfe.
– No taj će napor imati svoje rezultate. Ovaj novi način izvještavanja bit će izuzetno značajan za financijsku zajednicu jer će odrediti može li se u neko poduzeće uopće ulagati. Također će nekom drugom poduzeću biti signal može li vas prihvatiti kao svog poslovnog partnera. Izvještaji će obuhvatiti ne samo ‘prihvatljive‘ aktivnosti, već i one koje nisu u skladu s održivim ciljevima EU-a. Ključni element bit će dvostruka materijalnost: pokazati ne samo kako održivost i mogući rizici utječu na financije, već i kako poslovne aktivnosti poduzeća utječu na okoliš, društvo i upravljanje. Sve će te promjene utjecati na financijski sektor, ali i naše gospodarstvo koje može iskazati nove investicije, posebno u velika i izvozno orijentirana poduzeća – govori Žigman dodajući da će prve godine svima biti teške, ali da će ključna biti kvaliteta i brzina prilagodbe poduzeća jer ako ne djeluju na vrijeme, troškovi nedjelovanja mogli bi biti veći od troškvoa prilagodbe.
Zato je, zaključuje predsjednik Hanfe, poželjno iskoristiti ovo razdoblje ‘gospodarskog plusa‘ za lakšu internu prilagodbu i što bolji start jer ono što poduzetnike čeka zapravo nema alternative.