Po ladicama Europljana prašinu skuplja oko 700 milijuna mobitela, od čega ih je oko pet milijuna u kućanstvima diljem Lijepe Naše. Čak 80 posto mobitela može se reciklirati i tako smanjiti toksičan utjecaj na zdravlje i okoliš
Pokušajte na trenutak zamisliti masovnu vagu na koju je naslagano 1,3 milijuna kamiona ili, ako ste više prirodni tip, kamione zamijenite s otprilike 135 tisuća – plavetnih kitova. Ta gigantska vaga pokazat će broj od 13,5 milijuna tona, a upravo je to količina električne i elektroničke opreme koja se, prema posljednjem Eurostatovu istraživanju, onom iz 2021., stavlja na europsko tržište. Od svih kategorija e-otpad raste najbrže, i to po godišnjoj stopi od tri do pet posto, a najmanje se odlažu i recikliraju mobiteli. Točnije, po ladicama Europljana prašinu skuplja oko 700 milijuna mobitela, od čega ih je oko pet milijuna u kućanstvima diljem Lijepe Naše.
Osim što je riječ o doista velikoj količini otpada, problem je što je on i toksičan, šteti okolišu koliko i ljudskom zdravlju. Kako bi potaknuo građane da pravilno odlože mobitele, ali i ostalu elektroničku opremu ‒ od kabela, tableta, punjača, usmjernika pa do laptopa, fiksnih telefona i TV prijamnika ‒ Hrvatski Telekom (HT) lani je lansirao platformu ‘Poziv koji ne propuštaš‘. Građani su pozvani da uređaje kojima se više ne koriste donesu u jedan od T-centara, a kompanija i certificirane institucije preuzet će brigu o odlaganju i reciklaži.
U prvoj godini ‘Poziva‘ prikupljeno je više od 23 tisuće mobilnih uređaja, čime je spriječena emisija više od 8,6 tona ugljikova dioksida. Zbog tolikog odaziva u HT-u vjeruju da će ta stalna platforma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo i ostale teme održivosti postići dobre rezultate i idućih godina, osvijestiti javnost da i ona može dati opipljiv doprinos očuvanju planeta te na brz, jednostavan i učinkovit način pomoći u rješavanju globalnog problema gomilanja toksičnog e-otpada.
Poziv za sve
Naime, lansiranju platforme prethodilo je istraživanje koje je pokazalo da od 77 posto ispitanika koji recikliraju čak 40 posto ne odlaže elektroničke uređaje i opremu. U HT-u se nadaju da će s pomoću ‘Poziva koji ne propuštaš‘ potonji postotak promijeniti, svesti ga na nulu.
‒ Znajući da se za svaku odloženu i recikliranu tonu e-otpada izbjegava emisija dvije tone ugljikova dioksida, a izvlačenjem plemenitih metala iz odbačene elektronike proizvodi 80 posto manje emisije ugljikova dioksida od vađenja iz zemlje te da su u pametnom telefonu 62 kemijska elementa od kojih se mnogi mogu ponovno iskoristiti, jasno je kako svi mi kao pojedinci i kompanije svojim angažmanom možemo ovdje dati doprinos, jer ovo je poziv za sve nas. Ne želimo ga i ne smijemo propustiti – rekao je direktor Korporativnih komunikacija HT-a Igor Vukasović i dodao jednu nimalo zabavnu činjenicu: za proizvodnju jednog pametnog telefona potrebno i do 12.760 litara vode.
– Tu je izračun jednostavan: kad za dvije godine građani zamijene 40 posto od 4,5 milijuna mobitela novima, za to ćemo ‘potrošiti‘ 23 milijarde litara vode – nastavio je Vukasović.
Prednosti reciklaže
Važnost odgovornog odlaganja i recikliranja e-otpada, konkretno mobitela, istaknula je voditeljica odnosa s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i ekološku učinkovitost (FZOEU) Lidija Tošić, koja je navela da se na svjetskoj razini za izradu mobitela potroši 44 tona zlata, 455 tona srebra i 16.381 tona bakra, što su vrijedni resursi koje je nužno reciklirati. Reciklaža mobitela složen je proces, a njegova je svrha izdvojiti elemente koji se mogu iznova upotrebljavati, ali i koji su opasni za okoliš.
– Primjerice, u toni mobitela sadržano je oko 150 grama zlata, 10 posto bakra, 0,3 posto srebra. U proizvodnji mobitela osim plemenitih kovina upotrebljava se i 40 različitih mikroelemenata bez kojih električni sklop ne može funkcionirati. Za funkcioniranje su potrebni i elementi koji se smatraju opasni, poput kroma, žive i olova. Zbog toga se EE uređaji nikako ne smiju odlagati u komunalni otpad ili u okoliš – poručila je Tošić podijelivši podatak da organizirani sustav gospodarenja e-otpadom daje dobre rezultate te da je Hrvatska po prikupljenim količinama i njegovoj obradi među boljima u Europi.
Ipak, s edukacijom i osvještavanjem valja nastaviti, a osim što Fond provodi tematsko edukativno-promidžbene kampanje, pozitivno je, smatra Tošić, što se u medijima sve više govori o pravilnom odlaganju elektroničkog otpada, što uključuje i mobilne uređaje.
Edukacija je ključ
Stalna stručna suradnica Udruge gradova i savjetnica za razvoj Eko Murvice Sonja Polonijo tvrdi da, nažalost, mnoge građane edukacija uopće ne zanima te je njih na promjenu ponašanja moguće motivirati samo na jedan način: strahom od sigurne financijske kazne ako se ne poštuju propise. To, prema njezinu mišljenju, objašnjava zašto u zapadnim zemljama više poštuju komunalna pravila i o njima se rado informiraju.
– Međutim, kad oni koji ne poštuju pravila postanu iznimka, strahu od kazne pridružit će se i motiv straha od društvenog izopćenja i prezira. U međuvremenu nam preostaje provoditi sustavne edukacije djece i odraslih te paralelno razvijati efikasan represivni sustav – nastavila je Polonijo i dodala da edukacija mora biti kontinuirana i sveobuhvatna, počevši od dječje dobi.
– Zdravorazumski gledano, proces odlaganja ne smije biti prekompliciran jer će vrlo vjerojatno odvratiti više korisnika od pravilnog odlaganja. U drugu ruku, može li jednostavnije od donošenja stare opreme na prodajno mjesto? Mislim da ne! – poručila je Polonijo.
I doista, ima li što jednostavnije nego odazvati se ‘Pozivu‘, odnijeti e-otpad na prodajno mjesto HT-a te prinijeti stvaranju bolje budućnosti i očuvanju planeta koji danas toliko uzimamo zdravo za gotovo?