Kapitala za poduzetničke investicije ima, pitanje je samo kakvu će vrstu financiranja pojedini poduzetnik izabrati, a ništa manje važno nije ni pitanje u što investirati. Danas su domaćim poduzetnicima na raspolaganju naravno krediti poslovnih banaka te financijski instrumenti HBOR-a koji mogu pratiti ne samo investicije u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu, čak EU fondovi mogu djelomično financirati ulaganja, a investirati se može i kroz burzu, ako se radi o većem poduzeću, kao i kroz fondove rizičnog kapitala.
No, fondovi rizičnog kapitala u domaćoj poslovnoj javnosti još nisu prepoznati kao valjani izvor kapitala. A ako pričamo investicijama "najsigurnije" su one koje su svojoj srži pokrivaju održivo i zeleno. Zaključak je to prvog panela ‘Hrvatska kao investicijsko odredište nakon ulaska u Schengen i uvođenja eura‘, koji je održan na Investicijskoj konferenciji poslovnog tjednika Lider uoči Svečane dodjele nagrada za najbolje proizvodne investicije.
Alan Herjavec, član Uprave HBOR-a na panelu je rekao kako je primjetno da se klima oko investicija mijenja, tim više što su do kraja prošle godine prevladavali krediti za obrtna sredstva, a to se sada promijenilo. Sada je, kazao je, omjer 60 naspram 40 posto kad su krediti za investicije u pitanju.
- Gotovo 87 posto svih odobrenih kredita od kraja prošle godine odnosi se na investicije - kazao je Herjavec.
A kako je naveo Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, postoje razlike između malih i mikro i velikih i srednjih poduzeća. Ovi prvi, dodao je, češće se okreću kreditima za obrtna sredstva, dok veliki i srednji dominiraju kad su krediti za investicije u pitanju. No, jedan ga drugi trend zabrinjava – usporavanje kreditne aktivnosti.
- Taj trend bilježimo u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj, a očekujemo da će se i nastaviti jer kamatne stope i dalje rastu. Mi ćemo nedostatak sredstava moći tek djelomično izbalansirati sredstvima iz EU fondova, no nećemo moći samo o tome ovisiti – napomenuo je Radoš.
Burak Baykan, regionalni direktor Doğuş grupe za Hrvatsku i predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, optimističan je što se investicija u Hrvatskoj tiče, a naveo je da na međunarodnom tržištu vlada trend održivih investicija koje će tek doći u fokus mnogih investitora u Hrvatskoj.
Zelena energija i IT sektor
- To je prilika – rekao je Baykan koji je najavio da uskoro izlazi Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj o klimi za investicije u kojoj se, kako je rekao, više spominju prilike, nego prepreke, što je ocijenio dobrom viješću za hrvatski biznis.
- Hrvatska se mora potruditi privući održive investicije sa jakim kapitalom, a kao glavni cilj trebate si zadati kako prepoznati te investicije. U današnje vrijeme Hrvatska privlači ulagače koje zanimaju turizam, energetski sektor i poljoprivreda, a postoji interes i za IT i digitalnu industriju, kao i za građevinski biznis. Ono što bi mogle biti prilike u budućnosti su zelena energija i IT sektor – naglasio je Baykan.
Ratko Habus, osnivač i direktor tvrtke Sato, koja se bavi izradom etiketa za prehrambenu industriju, a zapošljava 140 ljudi na tri lokacije u Hrvatskoj te još 160 ljudi u Makedoniji, primjer je kompanije koja nije odustala od investicija unatoč izazovnoj situaciji na globalnoj sceni posljednje tri godine.
- Za poduzetnike koji imaju jasan cilj, a to je rast kroz investicije, što u organski rast, što u akvizicije, bitna je disciplina, ne samo poduzetnička, nego i financijska. Mi smo poduzeće u Makedoniji preuzeli uz pomoć kredita poslovnih banaka jer smo za burzu smo bili premali, a ponuda koju smo dobili od fondova rizičnog kapitala ipak nije bila ono što nas je zanimalo. Oni su tražili prinos od 20 posto i izlaz u sedam godina, ali ja prodajem naljepnice, a ne drogu, pa mi to nije odgovaralo – istaknuo je Habus.
Možda ste s krivim fondovima razgovarali, poručio je Habusu Herjavec iz HBOR-a, te dodao da fondovi rizičnog kapitala mogu biti dobar izvor financiranja.
- Na žalost, hrvatski je sustav i dalje bankocentričan – zaključio je Radoš iz HGK.