Tvrtke sa sjedištem u Zagrebu svake godine zauzmu oko polovicu liste u publikaciji 1000 najvećih kompanija, koju objavljujemo u suradnji s Finom uz Lider od ovog tjedna.
Tako je i ovaj put. Na listi su na temelju poslovanja u 2019. godini 494 zagrebačke kompanije. Zagrebocentričnost hrvatskog gospodarstva još je izrazitija kad se tome dodaju 83 tvrtke iz Zagrebačke županije. Među najvećim kompanijama čak je 573 tvrtki iz Zagreba i okolice.
Taj udjel znatno je veći od 40-postotnog udjela Zagreba s prstenom u ukupnom broju tvrtki, koje zapošljavaju 45 posto zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu, a pogotovu je u nerazmjeru sa podatkom o broju stanovnika – na širem zagrebačkom području živi oko 1,1 milijun ljudi, što je samo 27 posto stanovništva Hrvatske.
Osim toga, Zagreb i okolica imaju moćnije tvrtke od ostatka Hrvatske. Tih 57 posto tvrtki lani je ostvarilo 70 posto prihoda 1000 najvećih, i 73 posto dobiti. A to je 42 posto prihoda i 50 posto dobiti svih hrvatskih tvrtki.
Zagreb je kao političko, poslovno, financijsko, prometno i povijesno središte magnet za većinu tvrtki. Tu je velika većina bankarskog, energetskog i telekomunikacijskog sektora, kao i najveći dio velikih trgovačkih lanaca i moćnih državnih tvrtki. Svi oni zapošljavaju ljude širom Hrvatske, ali financijski izvještaji sve zaposlenike vode kao da rade u sjedištu tvrtke.
Tako se Zagrebu statistički računaju svi prihodi, dobit i zaposlenici tvrtki sa sjedištem u Zagrebu, bez obzira na to jesu li stvarno zaposleni na Ininoj benzinskoj crpki u Puli, Konzumovoj trgovini u Sisku, poslovnici Zagrebačke banke u Osijeku…
Zagreb je ipak najjači u vanjskotrgovinskoj razmjeni, odnosno uvjerljivo je najveći uvoznik. Preko tvrtki iz Zagreba i Županije ide 47 posto izvoza, ali i čak 76 posto uvoza roba i usluga među 1000 najvećih. A to je 50 polovica ukupnog hrvatskog uvoza. Na nepunih 46 milijardi kuna uvoza dolazi više od 76 milijardi kuna uvoza.
Dakle, Zagreb s prstenom ima vanjskotrgovinski deficit veći od 30 milijardi kuna! To pak znači da ostatak Hrvatske ima više od 27 milijardi kuna razlike između izvoza i uvoza. Zagreb je u ovih 30 godina u dobroj mjeri izgubio epitet industrijskog središta, kao što je i cijela država prestala biti regionalna industrijska sila. Uostalom, među 40 najvećih tvrtki, izuzmu li se energetičari i naftaši, samo su četiri klasične industrijske tvrtke. Pa, iako je među njima najjača zagrebačka Pliva, ostali trojac nije iz Zagreba – Vindija, Podravka i Petrokemija.
Najjača poslovna središta u TOP 1000 nakon Zagreba su Split sa Solinom i Dugopoljem (44 tvrtke) i Rijeka s okolicom (43 tvrtke). A odmah iza njih pozicionirala se mala Sveta Nedjelja sa čak 28 tvrtki u TOP 1000. Među najveća središta biznisa ugurala se i jedna općina - Stupnik sa devet tvrtki.