1000 Najvećih
StoryEditor

Od danas na Liderovom portalu dostupni najnoviji podaci o poslovanju 1000 najvećih kompanija

22. Srpanj 2022.
1000 najvećih na dlanufoto Ratko Mavar

Ovih se dana objavljuju podaci o poslovanju najvećih hrvatskih tvrtki u 2021. Poznato je da je Ina ostvarila najveći prihod, a da joj PPD puše za vratom. Zna se i tko je najveći izvoznik i uvoznik, tko je ostvario najveću dobit, i najveći gubitak.

No, Lider i ove godine objavljuje interaktivnu tablicu 1000 najvećih, iz koje možete saznati i kome su prihodi najviše porasli, a kome su najviše pali, možete promatrati rast odnosno pad dobiti i gubitka, rang tvrtki prema broju zaposlenih ili prema prosječnim plaćama. Možete saznati i koliko je tvrtki na listi iz vašeg grada i županije, i sve o njihovom poslovanju…

Ove godine Liderova se publikacija '1000 najvećih' – najtočniji i najrelevantniji pregled prethodne poslovne godine – vratila u svoj uobičajeni termin, prije ljeta. Protekle dvije godine, naime, zbog pandemije i potresa Vlada je prolongirala rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za dva mjeseca, do 30. lipnja. Ove godine vratili smo se 'u normalu', izvještaji su predavani Financijskoj agenciji do kraja travnja i nadamo se da će taj termin ostati na snazi i sljedećih godina.

Hrvatske kompanije suočavale su se s brojnim izazovima

I u ovogodišnjem izdanju osjeća se sinusoidni efekt kašnjenja u fazi. Sve je počelo 2020., kad su u jeku pandemije, nakon totalnog lockdowna i razornoga zagrebačkog potresa, usred najvećeg pesimizma objavljeni rezultati dotad najbolje poslovne godine, 2019. Sljedeće, propulzivne 2021. objavili smo katastrofalne rezultate iz 2020. Sad je pred vama publikacija koja bilježi poslovanje iz prošle godine, najbolje u povijesti, ali računi poslovnih uspjeha svode se u vremenu totalne neizvjesnosti.

Ruska invazija na Ukrajinu nije samo prekinula poslovne tokove s objema državama, nego je uzrokovala globalnu, ili bar europsku, energetsku krizu i galopirajuće cijene energenata. Naftne derivate država pokušava držati pod kontrolom, ali uza što manje svojih odricanja na porezima i trošarinama.

Kontrolira (zasad) cijene plina i električne energije za kućanstva, ali poslovni sektor ostavljen je na energetskoj vjetrometini s poskupljenjima mjesečnih računa i od tristo posto. Tomu treba dodati rast cijena sirovina, teškoće u nabavnim lancima zbog nepredvidivih brodskih ruta s Dalekog istoka i još akutnu nestašicu čipova. Sve to puzajuću je inflaciju u svibnju pretvorilo u galopirajuću (veću od deset posto).

U takvim okolnostima i izvrsne prošlogodišnje rezultate gledamo sa zadrškom. BDP je lani rastao rekordnih 10,4 posto, više nego što je prethodne godine pao (8,4 posto), pa smo kraj 2021. dočekali s BDP-om 1,2 posto većim nego što je bio 2019. Takav rast omogućili su poduzetnici, koji su povećali prihode svojih tvrtki za 19 posto. Točno u skladu s time poslovalo je i 1000 najvećih, koji prošle godine nisu pobijedili ostatak gospodarstva, ali od njega bar nisu izgubili.

Ogromni prihodi ostvareni su prošle godine

Tako je 1000 najvećih i više nego nadoknadilo pandemijski pad iz 2020. od sedam posto i ostvarilo rekordne prihode od gotovo 535 milijuna kuna. Pritom su najveći učvrstili pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Izvoz je povećan 38 posto, znatno više od uvoza, koji je rastao 16 posto, pa je ostvareno rekordnih desetak milijardi kuna više izvoza od uvoza.

Najveći dobitnici prošle godine svakako su sektor nafte i plina i hotelijeri, ali i jedni i drugi na neki način bez pokrića. Naftaši i plinari okoristili su se prošlogodišnjim rastom cijena goriva od gotovo 50 posto. Hotelijeri su se vratili nakon pandemijske 2020. – s 11 povratnika sad su ih se 24 uspjela plasirati među 1000 najvećih. No to je još znatno manje od zlatne turističke 2019. godine.

Objavljujemo podatke i u eurima

Posebnost ovogodišnjih '1000 najvećih' jest u tome što podatke o poslovanju, osim uobičajeno u kunama, paralelno objavljujemo u eurima. Tako se pripremamo za ulazak u eurozonu. U eurima se od 1. siječnja 2023. neće izražavati samo cijene kruha, mlijeka, kave, mesa, odjeće i energije, nego i prihodi i rashodi kompanija. Rezultate poslovanja dogodine ćemo objaviti u eurima.

Dotad ćemo se trebati naviknuti na novu valutu i nove poslovne razmjere. Primjerice, na ovoj listi čak je 101 milijarder. Toliko je tvrtki, naime, iskazalo više od milijarde kuna prihoda u 2021. Pri obračunu u eurima knjiga milijardera spala je na 'četiri slova': Inu, PPD, Konzum plus i HEP. Pa, ako je to najekskluzivnije društvo, možda je novi 'okrugli' graničnik na sto milijuna eura prihoda, koji su prošle godine dostigle 142 tvrtke.

A prelazak na euro bit će utoliko izazovniji jer će se, najvjerojatnije, provoditi uz inflaciju, koja će omogućiti špekulacije i dodatno dizanje cijena unatoč dobroj odredbi (u vrijeme niske inflacije) o paralelnom ispisivanju cijena u kunama i eurima od rujna. Tako će i hrvatski put do eura biti popločen dobrim namjerama.

12. kolovoz 2022 09:59