Prihodi trgovaca usporavaju, no dobit im ukupno raste. Veliki su maloprodajniigrači lani rasli brže od prosjeka
Na valu snažne osobne potrošnje i još prisutnih inflacijskih pritisaka sektor trgovine i 2024. zabilježio je nastavak uzlaznog trenda, no tempo rasta usporava u odnosu na prethodnu godinu u kojoj su trgovci dodatno profitirali od postpandemijskog oporavka i konverzije kune u euro. Vidljivo je to u usporedbi financijskih rezultata maloprodajnih tvrtki s popisa 1000 najvećih 2023. i 2024.
Dok su 94 najveća maloprodajna igrača prošle godine ostvarila prosječan rast od 10,9 posto, godinu prije najveće maloprodajne tvrtke u prosjeku su povećale prihode za 17,5 posto. No veliki su maloprodajni igrači 2024. rasli brže od prosjeka zato što je tržište FMCG-a prema NIQ-ovu istraživanju lani zabilježilo rast vrijednosti od 7,8 posto uz količinski rast od 2,6 posto.Unatoč tomu što prihodi usporavaju, bruto dobit raste brže te je u prosjeku povećana za 14 posto.
Ipak, gotovo trećina maloprodajnih tvrtki zabilježila je pad neto dobiti, što upućuje na pritiske na marže i sve izraženiju borbu za tržišne udjele. Od 94 najveća maloprodajna trgovca, njih šest završilo je godinu s negativnim rezultatom. Rast dobiti veći od 200 posto najvećega trgovca, Konzuma, govori o stabiliziranju poslovanja nakon izazovnih godina iako prema apsolutnoj dobiti on i dalje zaostaje za Lidlom, koji je među vodećima s dobitkom od 76 milijuna eura. Lidlov model samostalne distribucije, robnih marki i racionalizirane ponude, očito, nastavlja uspješno rezonirati s domaćim tržištem.
Na ljestvici najvećih trgovaca robe široke potrošnje nisu zabilježene velike promjene: Konzum i dalje drži sigurnu prednost pred drugoplasiranim Lidlom (s razlikom od oko 700 milijuna eura u prihodima), a treći po veličini, Spar, prošle je godine prvi put premašio milijardu eura prihoda. U taj ekskluzivni klub milijardera sljedeće bi se godine mogle upisati i Plodine, kojima je 2024. nedostajalo samo sedam milijuna eura prihoda za taj prag. Vodećih deset trgovaca robe široke potrošnje raslo je uglavnom između 8,5 i 11,5 posto, s iznimkama kao što su Studenac (15-postotni rast) i Narodni trgovački lanac (prihod je rastao za čak 33 posto zahvaljujući učincima prethodnih akvizicija).
Zasad nema naznaka većih preslagivanja na tržištu maloprodaje robe široke potrošnje – stišale su se najave i spekulacije o prodaji Studenca i Tommyja, no akvizicije manjih lanaca i dalje ostaju otvorena mogućnost za velike igrače koji nastoje dodatno konsolidirati tržište.
U specijaliziranoj trgovini namještajem nije bilo većih iznenađenja. Lesnina i dalje uvjerljivo drži vodeću poziciju, a za petama joj ostaje Ikea. Treće mjesto zauzima Fliba, no sve snažnije pritišće Jysk, koji je 2024. zabilježio najveći rast prihoda među vodećim trgovcima namještajem – od 16,3 posto. Danski lanac pritom prednjači i prema profitabilnosti: s 21 milijun eura neto dobiti gotovo je udvostručio Lesninin rezultat, a ta je tvrtka prošle godine zabilježila pad dobiti od oko pet posto, vjerojatno zbog investicija u novi logistički centar i prodajni objekt u Osijeku. Fliba, koja provodi ambiciozan investicijski ciklus proširenja novim otvorenjima u Koprivnici i Puli, a u planu su joj i u Rijeci te Poreču, zabilježila je izraženiji pad dobiti (od 73 posto).
U segmentu proizvoda 'uradi sâm' (engl. DIY) Pevex suvereno drži lidersku poziciju. S prihodom od 508 milijuna eura i neto dobiti od 61 milijun eura među najučinkovitijim je trgovcima u zemlji, a njegov je najveći izazivač, Bauhaus, prema veličini upola manji. Iako bi s obzirom na tu razliku mogao mirno spavati, Pevex nastavlja snažan investicijski ciklus: prošle godine otvorio je novi prodajni centar u Poreču, moderno skladište na zagrebačkom Jankomiru, a u planu je proširenje maloprodajne mreže s postojećih 31 na 40 centara te najavljuje iskorak na inozemna tržišta.
Vodeći trgovac u drogerijskom segmentu, dm, u posljednje vrijeme manje se fokusira na otvaranje novih poslovnica, a više na preuređenje postojećih, razvoj bezreceptnoga ljekarničkog asortimana i jačanje online prodaje. Takva je strategija 2024. rezultirala rastom prihoda od oko 16 posto, ali neto dobit porasla je samo za simboličnih 0,6 posto. Nasuprot dm-u, konkurentski Müller zabilježio je čak 20-postotni rast dobiti. Iako je ostvario 100 milijuna eura manje prihoda, njegova dobit bila je dva i pol puta veća od dm-ove.
Na tržištu maloprodaje odjeće situacija je prilično šarolika. Trgovci poput ITX-a, koji obuhvaća popularne Inditexove brendove, i poljske tvrtke LPP Croatia rasli su dvoznamenkastom stopom, a Peek&Cloppenburg povećao je prihode za 8,5 posto. Većina trgovaca odjećom iz najniže cjenovne kategorije, poput New Yorkera, H&M-a, Kika i Pepca, rasla je ispod pet posto, a C&A moda zabilježila je pad od tri posto. S rastom kupovne moći hrvatski potrošači očigledno se okreću nešto skupljim brendovima odjeće.
I dok se pozicije na tržištu odjeće nisu previše mijenjale, situacija u segmentu hrane i opreme za kućne ljubimce doživjela je ozbiljan preokret. Tvrtka Unconditional, vlasnica maloprodajnog lanca ZOO Hobby, lani je prema prihodima pretekla dugogodišnjeg lidera – Pet Network International. Taj uzlet rezultat je snažnog širenja maloprodajne mreže diljem Hrvatske pokrenutoga nakon ulaska njemačkog lanca Fressnapfa u vlasničku strukturu. Tijekom 2023. Unconditional je ostvario rast od impresivnih 48 posto i lani je taj broj dodatno povećao za 28 posto, a Pet Network International u istom je razdoblju zabilježio pad prihoda od devet posto.
Prema NKD-u, trgovci tehničkom robom svrstani su pretežno u kategoriju veleprodaje iako većina njih ima i snažan maloprodajni kanal. Prvu poziciju drži nekadašnja Sancta Domenica (sada Big Bang), a odmah iza nje je E plus, poznat po maloprodajnom lancu Elipsu. Njihovi su prihodi 2024. redom porasli za 2,9 posto odnosno 5,2 posto, ispod prosječnog rasta tržišta. Prema NIQ-ovim podacima, tržište tehničke robe i trajnih dobara, naime, lani je zabilježilo vrijednosni rast od 8,4 posto, i to uza snažan impuls u drugom i trećem kvartalu zahvaljujući velikim sportskim događajima i sezonskim promidžbama (poput Crnog petka i Božića).
U skladu s tim trendom rasli su i manji trgovci: zagrebački Tehno-mag (9,1 posto), osječki Centar tehnike (19,3 posto) i Svijet medija (11,2 posto). Najveći rast u tom segmentu zabilježila je tvrtka Mobis Electronic povećavši prihode za 59,2 posto, velikim dijelom zahvaljujući eksplozivnom rastu izvoza od 119 posto. Mobis je tijekom pandemije snažno iskoračio u online prodaji, koja je danas sve važniji kanal za prodaju potrošačke elektronike. Taj segment trenutačno tvori oko petine ukupne internetske prodaje u Hrvatskoj – a očekuje se da će i dalje rasti.
Ipak, tržište potrošačke elektronike ostaje nekonsolidirano pa se u budućem razdoblju očekuje više preslagivanja. Podsjetimo, nakon ekonomske krize 2008. propali su mnogi trgovci u tom sektoru – uključujući Vemil, Technomax, Konikom i Bossiz – a oni koji su preživjeli, preuzimali su dijelove propale konkurencije ili organskim rastom osvajali tržišni udio koji je ostao slobodan. Tu je priliku iskoristila upravo Sancta Domenica koju je u rujnu 2022. preuzeo slovenski Big Bang radi konsolidacije regionalnog tržišta elektronike. Očekuje se da bi Big Bang, koji posluje u više zemalja regije, u sljedećih godinu ili dvije mogao ići na IPO ili tražiti strateškog partnera. Eventualni ulazak većega europskog igrača na hrvatsko tržište zasigurno bi dodatno ubrzao promjene i pojačao konkurenciju.
Na veleprodajnom tržištu, koje obuhvaća 180 tvrtki iz različitih djelatnosti, od prodaje hrane, lijekova i kozmetike do cigareta i tehničke robe, na vrhu ljestvice nije bilo velikih promjena. Uz veledrogerije i duhanske proizvođače vodeće pozicije i dalje drže Orbico, Atlantic, L'Oréal i Fibis, a sve te tvrtke zabilježile su rast prihoda veći od 10 posto. Zahvaljujući znatno višim stopama rasta na ljestvici su se pojavila nova imena ili su neka znatno skočila u poretku, primjerice Bonafarm Adriatic, podružnica istoimene mađarske grupacije poznate po brendovima Pick, Herz, Familia, Sole, Mizo i Farmer, koja je lani povećala prihode za čak 1690 posto.
Ukrajinski proizvodi sve se više probijaju na hrvatsko tržište s pomoću tvrtke Grain Trade & Shipping d.o.o., čiji su prihodi prošle godine narasli gotovo sedam puta. Kad je riječ o dobiti, u veleprodajnom segmentu samo je devet tvrtki zabilježilo negativnu bruto dobit, a prosječna bruto dobit rasla je znatno brže od prihoda, što upućuje na poboljšanje operativne učinkovitosti.
Dobro upravljanje maržama bit će ključno i u idućem razdoblju zato što se očekuje usporavanje osobne potrošnje. Trgovci će sve više biti prisiljeni optimirati poslovanje, ulagati u efikasniju logistiku, digitalne kanale i preciznije upravljanje asortimanom. U takvom okružju diferencijacija, lojalnost kupaca i sposobnost brzog prilagođavanja tržišnim promjenama bit će ključni faktori uspjeha. Pred trgovcima je razdoblje manjega inercijskog rasta, više neizvjesnosti i intenzivnije borbe za svakog potrošača – u kojoj će fleksibilnost, digitalna agilnost i operativna učinkovitost presuđivati o pobjednicima.
