Svima koji su imalo pratili situaciju u Agrokoru jasno je da on ima velikih problema s likvidnošću. Vrhunac krize upravo je bio u trenutku kad su vjerovnici počeli blokirati Agrokorove račune, što je izazvalo krizu koja još traje. Osim nelikvidnosti pojavila se i teza da je insolventan. Upravo je problem insolventnosti najzanimljivije pitanje jer su implikacije mnogo veće nego što shvaća većina sudionika.
Izgubljeni u prijevodu
Prema financijskim izvješćima za 2015., Agrokor je imao kapital od 7,5 milijardi kuna. Je li moguće da se u godinu dana taj kapital smanjio za više od 7,5 milijardi kuna ili je friziranje financijskih izvješća bila praksa u koju su bile uključene tisuće ljudi bez ikakve djelotvorne kontrole?
Tezu da je Agrokor insolventan izgovarali su novinari, političari, čak i osobe koje su u javnosti titulirane kao ‘ekonomski analitičari‘. Da bismo mogli razumjeti implikaciju Agorkorove insolventnosti, trebamo razumjeti riječi. Jedan od problema moderne hrvatske ekonomske znanosti loši su prijevodi knjiga, a onda i pogrešna upotreba termina. U hrvatskom jeziku postoje dva osnovna termina: nelikvidnost i insolventnost. Nelikvidnost označava da poduzeće ima problema s plaćanjem pristiglih obveza, odnosno da nije u stanju djelomično ili potpuno platiti dospjele obveze. Insolventnost znači da poduzeće ima dugove veće od imovine ili negativan kapital. Nelikvidnost nastaje zbog loše planiranog poslovanja i nedovoljne kontrole ročne strukture, a insolventnost tako da poduzeće ima velike gubitke koji su bilančno rezultirali negativnim kapitalom. Pri tome su moguće kombinacije stanja nelikvidnosti i insolventnosti: poduzeće može biti likvidno, a insolventno i obrnuto.
>>> ZSE: Očekuje se oprezno trgovanje, fokus na Agrokoru
Engleski jezik ne poznaje riječ nelikvidnost, postoji jedino fraza ‘liquidity problems‘. Za probleme s nelikvidnošću u tom se jeziku rabi riječ ‘insolvency‘, kao i za insolventnost. Da ne bi bilo zabune, treba jasno definirati je li problem u likvidnosti ili solventnosti, zato poslovna terminologija na engleskome razlikuje ‘liquidity insolvency‘, što prevodimo kao ‘nelikvidan‘, i ‘balance sheet insolvency‘ – ‘insolventan‘. Ovdje ćemo se držati hrvatske terminologije. Agrokor ima problema s likvidnošću (engl. liquidity solvency). Ostaje pitanje je li insolventan (engl. balance sheet insolvency).
(Ne)točna izvješća
Trebam biti jasan: imam jedino informacije koje su javno dostupne. Na pitanje jesu li Agrokorova izvješća savršeno točna, postoji jednostavan odgovor: vjerojatno nisu. Riječ je o divovskome poduzeću koje je vjerojatno imalo propuste u računovodstvenoj politici ili metodologiji, ali jesu li ti propusti toliki da su prouzročili njegovu insolventnost? Agrokor ili jest ili nije solventan. To ćemo znati kad se revidiraju revidirana izvješća. Ako je solventan, onda će biti jasno da osobe koje su tvrdile da je insolventan ili ne razumiju terminologiju ili su širile netočne informacije. Ipak, mnogo je zanimljiviji slučaj ako se doista pokaže da je Agrokor insolventan, odnosno da ima negativan kapital, jer onda se susrećemo s događajem neviđenih razmjera na ovome području.
Prema posljednjemu REVIDIRANOM izvješću objavljenom za 2015., ukupni je kapital Agrokora koncerna 7.519,098.000 kuna. Njegova možebitna insolventnost mogla je nastati samo na dva načina: prvi je da je u samo godinu dana Agrokor imao gubitke veće od 7,5 milijardi kuna, što je malo vjerojatno zbog širine usluga i proizvoda koje nudi. Gubitak od 7,5 milijardi kuna u samo godinu dana moguć je samo u kataklizmičnim uvjetima, koji se nisu dogodili. Ljudi su 2016. jeli sladoled, pili mineralnu i kupovali su u Konzumu. Drugi je način na koji je Agrokor mogao postati insolventan netočnost financijskih izvješća. Budući da je prvi slučaj nemoguć, preostaje nam samo druga mogućnost. Agrokorova insolventnost automatski znači da je bilanca njegova stanja netočna za više od 7,5 milijardi kuna.
Podaci iz ilegale
Pri analiziranju moramo razlikovati Agrokor d.d., koji je samostalno poduzeće, i Agrokor koncern, koji obuhvaća desetke poduzeća. Agrokor d.d. relativno je malo poduzeće s oko 150 zaposlenih, ali s vrlo velikom bilancom. U aktivi Agrokora d.d. vlasništvo je u drugim poduzećima, a u pasivi su dugovi od koji su najpoznatiji oni po obveznicama. Takva se većinska vlasništva konsolidiraju i pravi se konsolidirana bilanca poduzeća. Upravo prema podacima iz konsolidirane bilance (Agrokor d.d plus sva ostala poduzeća u sklopu Koncerna), Agrokor koncern ima 7,5 milijardi kapitala na kraju 2015. To je izrazito važan podataka. Važan je zato što, da bi Agrokor na konsolidiranoj osnovi mogao biti insolventan, i neke tvrtke članice koncerna moraju biti insolventne. Ako je Agrokor na konsolidiranoj osnovi pogrešno prikazao podatke, onda to mora i činiti na pojedinačnoj osnovi unutar poduzeća.
Kad iziđu revidirana izvješća, Agrokor ili će biti ili neće biti solventan. Treća mogućnost ne postoji. Ako ima nezakonitih aktivnosti, one nisu predmet moje analize.
Prikazivanje neistinitih podataka jest, naravno, ilegalno. Agrokorova insolventnost implicira da su u izradi netočnih financijskih izvješća sudjelovali članovi Skupštine dioničara članica Agrokor koncerna, članovi nadzornih odbora, članovi uprava, izvršni direktori za financije i računovodstvo. Netočno prikazivanje financijskih informacija za iznos veći od 7,5 milijardi kuna moralo je trajati godinama. Budući da Agrokor ima desetke poduzeća, riječ je o stotinama osoba. Jednako se tako postavlja pitanje odgovornosti revizora svakog od tih poduzeća.
Osim kaznene odgovornosti u slučaju Agrokorove insolventnosti postavlja se i pitanje profesionalne odgovornosti. Agrokor je poduzeće koje je aktivno poslovalo s bankama, ima vrijednosne papire izlistane na domaćoj i stranim burzama. HNB, Hanfa, Ministarstvo financija nadziru Agrokor izravno ili poduzeća koja posluju s njim. Osobe koje su u bankama bile uključene u kreditne poslove odobravanja kredita Agrokoru uključuje nadzorne odbore banaka, uprave banaka, izvršne direktore, menadžere za odnose s klijentima i kreditne analitičare.
Pri tome ovaj popis osoba koje su kazneno i profesionalno odgovorne nije ograničen samo na Hrvatsku, već se proteže na Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Riječ je o tisućama osoba koje su na neki način sudjelovale u upotrebi i/ ili izradi netočnih podataka izravno ili u svojemu poslovnom kapacitetu nisu uočile da podaci nisu točni i donosili su pogrešne odluke. Potpuno su zakazale u svom poslu.
Kako je moguće da sve ove osobe nisu uočile da nešto nije u redu u revidiranim financijskim izvješćima i da nitko nikada nije javno rekao da su ona netočna? Agrokorova insolventnost podrazumijeva da nitko od tih osoba nije shvatio što se događa i nije reagirao ni na koji način. Je li to doista moguće?
Skupina genija
Agrokor nije samo jedno poduzeće kao što je bio slučaj Riječke banke. Agrokor je koncern koji posluje u nekoliko država s više od četrdeset poduzeća. Izrađivati godinama u tako velikom kompleksu netočna financijska izvješća, i to u vrijednosti većoj od 7,5 milijardi kuna, bilo bi vrlo teško, posebno uza sav nadzor koji su provodile institucije. Takav proces traži intelektualnu razinu skupine genija i potpuno zakazivanje svih institucija nadora i regulacije koje postoje.
>>> Sučević: U slučaju Agrokor najizvjesnija je predstečajna nagodba
To ne znači nužno da nije bilo zakonskih nepravilnosti, ali o tome će se sigurno oglasiti razne druge institucije koje su mjerodavne za to, zato će to sigurno biti zanimljivo kao dio cjelokupnih događaja. Svrha ovoga članka jest samo jasno reći što implicira fraza i mogući događaj da je ‘Agrokor insolventan‘.
Kao što sam napisao, kad iziđu revidirana izvješća, Agrokor ili će biti ili neće biti solventan. Treća mogućnost ne postoji. Ako ima nezakonitih aktivnosti, one nisu predmet moje specijalizacije i analize. Na kraju ostaju samo dva objašnjenja o Agrokorovoj solventnosti: ili je riječ o jednoj od dosad najvećih smišljenih urota čije će posljedice biti dugoročne ili oni koji tvrde da je Agrokor insolventan ne razumiju osnovnu ekonomsku terminologiju