Nova studija međunarodne konzultantske kuće A. T. Kearney ‘Kako izvući korist od bezgotovinske trgovine‘ predviđa da će europsko tržište platnog prometa digitalnim kanalima porasti za 40 posto u sljedećih deset godina, na razinu od 111 milijardi eura, što će biti popraćeno rastom upotrebe sredstava plaćanja koja zamjenjuju gotovinu. Platne transakcije bit će jedan od rijetkih segmenata financijskih usluga koji će bilježiti rast. Segment platnog prometa u kojem sudjeluju banke i specijalizirani pružatelji usluga omogućava snažnu digitalnu transformaciju ekonomije od koje i profitira. No ako banke ne uspiju unaprijediti svoju ponudu platnih usluga, većina rasta ići će specijaliziranim pružateljima, pogotovo u na strani trgovaca i alternativnih metoda plaćanja. U prosjeku, Hrvati platnu karticu upotrijebe manje od 78 puta na godinu, znatno manje od Francuza i Skandinavaca, koji je upotrijebe više od 150 puta, odnosno Norvežana – više od 400 puta na godinu.
Uzroci rasta
Prema odgovorima gotovo 60 anketiranih stručnjaka za platni promet iz raznih europskih banaka, specijaliziranih pružatelja usluga platnog prometa i trgovaca jasno je da se ubrzava zamjena upotrebe gotovine drugim bezgotovinskim sredstvima plaćanja. Bezgotovinski platni promet raste šest posto na godinu počevši od 2010., što je znatno brže od rasta bruto domaćeg proizvoda. Stručnjaci očekuju porast ukupnog iznosa platnog prometa od 80 milijardi eura u 2015. do 111 milijardi eura u 2025. godini. Dok Europljani i dalje plaćaju gotovinom u 75 posto slučajeva, taj omjer smanjit će se na 50 posto do 2025. U 2015. godini bilo je 128 milijardi bezgotovinskih transakcija u Europi (EU, države EFTA-e, Švicarska, Turska i Rusija). Taj će se broj transakcija gotovo udvostručiti i iznosit će 238 milijardi u 2025. Nekoliko čimbenika utječe na takav razvoj: osim smanjenja naknada za debitne i kreditne kartice u Europskoj uniji, inovacije poboljšavaju dostupnost i korisničko iskustvo bezgotovinskog plaćanja.
>>>PwC: tržišta u nastajanju potaknut će inovacije u sektoru platnog prometa
Primjeri inovacija koje su pojednostavnile čin plaćanja su beskontaktno plaćanje i plaćanje pomoću mobilnog telefona. To je popraćeno kontinuiranim prelaskom iz tradicionalne trgovine (licem u lice), koja diljem Europe raste dva do tri posto na godinu, u digitalnu trgovinu (e-trgovinu, m-trgovinu), koja raste deset posto na godinu. Stručnjaci procjenjuju da e-trgovina ima ključnu ulogu u digitalnoj transformaciji platnog prometa i čak njih 33 posto rangiralo je e-trgovinu kao najviši interni prioritet u segmentu plaćanja. Nadalje, ponašanje kupaca također se mijenja. Razvijena tržišta poput onih u Skandinaviji, ali i u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Nizozemskoj, ukazuju na to kako se zamjena gotovine bezgotovinskim sredstvima plaćanja ubrzava čim bezgotovinsko plaćanje kupcima postane norma. Cjelokupan prihod od platnih transakcija u budućnosti će rasti, ali rast neće biti jednako raspoređen duž svih usluga povezanih s platnim prometom. Stoga, tradicionalni prihodi banaka, poput onih od izdavanja kartica, domaćeg i međunarodnog platnog prometa i prihoda od bankomata, prema predviđanjima rast će s 53 milijarde na 59 milijardi eura.
Pristup računima
Najveći rast predviđen je za akviziciju trgovca (eng. merchant acquiring), područje koje je trenutačno u rukama specijaliziranih pružatelja platnih usluga, kao i za alternativne metode plaćanja, područje koje je za globalne igrače, divove digitalne industrije te velike globalne elektroničke trgovce. Ta dva područja udvostručit će se, s 27 milijardi u 2015. na 52 milijardi eura u 2025. godini. Udio banaka u prihodima od platnih transakcija s vremenom će se smanjiti sa 66 na 50 posto do 2025.
Svi igrači na tržištu morat će se repozicionirati kako bi mogli pratiti tempo koji donose inovacije. Umreženi uređaji promijenit će način na koji plaćamo, i to brže nego što većina očekuje.
Stručnjaci koji su sudjelovali u anketi za najvećeg uzročnika velikih promjena smatraju takozvani pristup računima. Ta regulativa, dio druge Direktive o uslugama platnog prometa, koja će stupiti na snagu u 2018. godini, omogućit će trećim nezavisnim stranama pristup informacijama o bankovnom računu te plaćanje u ime vlasnika računa. Prije svih banke tu regulativu smatraju najvećim uzročnikom velikih promjena u njihovom načinu poslovanja, što potvrdilo i 32 posto stručnjaka. Sljedeći su veliki uzročnici velikih promjena koje su stručnjaci istaknuli mobilni novčanici (26%) i brzo plaćanje (21%).
Hrvatsko tržište zaostaje
Svi igrači na tržištu morat će se repozicionirati kako bi mogli pratiti tempo koji donose inovacije. Umreženi uređaji promijenit će način na koji plaćamo, i to brže nego što većina očekuje. U 2020. godini očekuje se da će na globalnoj razini biti 3,5 umreženih uređaja po osobi, pri čemu će ta brojka biti znatno viša u razvijenim tržištima. Trenutačno te usluge nude i plasiraju divovi digitalne industrije i e-trgovci, a tradicionalni pružatelji platnih usluga zaostaju. Glavni je izazov osigurati daljnji razvoj takvih načina plaćanja bez usporavanja, a da korisnici pritom zadrže transparentnost i kontrolu nad svojom potrošnjom. Banke mogu biti dobitnici tog razvoja događaja, uspiju li se postaviti kao ‘kontrolni centar‘ za svoje korisnike tako što bi integrirale sve te različite tokove plaćanja i omogućile korisnicima praćenje i kontroliranje svojih troškova. Da bi se osiguralo da plaćanje teče glatko i bez zastoja svi sudionici tržišta morat će pokrenuti novu lepezu inovacija. Iako je hrvatsko tržište poznato po gotovinskom plaćanju, u posljednjim godinama događa se pomak prema bezgotovinskom poslovanju. U razdoblju od 2008. do 2015. godine broj transakcija na bankomatima ostao je nepromijenjen te iznosi 23 transakcije po osobi na godinu, a broj transakcija platnim karticama povećao se s 59 na 78 po osobi na godinu. S druge strane, razvijena zapadna tržišta koja su već prestigla prag od 100 POS transakcija po osobi na godinu najčešće prati pad u broju transakcija na bankomatima. S razvojem infrastrukture i boljom prihvaćenosti kod korisnika, očekuje se da će Hrvatska pratiti trend bezgotovinskog plaćanja.
Autor: Domen Zadravec