Velebni Warren Buffett u prošlotjednom osvrtu za Time magazin podsjeća da ekonomski sustav koji mu je omogućio da postane jedan od najbogatijih ljudi svijeta ima ozbiljan problem s redistribucijom bogatstva.
"Između prvog izračuna 1982. godine do danas bogatstvo 400 najbogatijih Amerikanaca je poraslo 29 puta - s 93 milijarde na 2.7 bilijuna - dok su mnogi milijuni građana koji teško rade ostali trčati na mjestu. Kroz to razdoblje tsunami bogatstva nije procurio dolje. On se propeo prema gore", piše investitor pozivajući se na Forbesovu listu 400 najbogatijih Amerikanaca i poziva pobjednike u američkoj kapitalističkoj ekonomiji da ne ignoriraju "sistemske pogreške".
>>>1% najbogatijih posjeduje pola svjetskog bogatstva
Tržišni sustav je "ostavio mnoge ljude beznadno straga, pogotovo jer je postao još specijaliziraniji. Ti razarajući učenici mogu biti sanirani: bogata obitelj brine o svoj svojoj djeci, ne samo o onoj čiji se talent cijeni na tržištu".
Doba disrupcije
Izazov će biti kako tu dobrobit disrupcije isporučiti za poboljšanje života disruptiranih i po tom pitanju su mnogi Amerikanci opravdano zabrinuti.
Osvrćući se na vrlo novo doba disrupcije u kojem tehnologija više nema strpljenja ni milosti prema statusu quo, Buffett piše da je"igra ekonomskih čuda u svojim počecima" i da Amerikance očekuje puno bolja budućnost što ilustrira evolucijom poljoprivrede u Americi od proglašenja nezavisnosti u 1776. godini.
>>>Milijarderi Gates i Buffett složni u tome treba li djeci ostaviti svoju stečevinu
"Repliciranje tih prvih dana bi zahtijevalo da 80 posto današnjih radnika radi na farmama samo da bi nam osigurali hranu i pamuk koji trebamo. Zašto onda treba tek 2 posto današnjih radnika da naprave taj posao? Dajte hvalu onima koji su nam donijeli traktore, kombajne, sijače… i gomilu drugih inovacija za poboljšanu produktivnost. Mi danas znamo da su ti zapanjujući dobici u poljoprivrednoj produktivnosti bili blagoslov. Oni su oslobodili gotovo 80 posto radne snage naše nacije i omogućili joj da preusmjeri svoje napore u nove industrije koje su promijenili naš način života," rezonira filantrop čija kolumna kulminira u optimizmu.
"U 1776., Amerika je ljudski potencijal pustila s lanca spojivši tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i jednakost u mogućnostima. Taj je temelj bio čin genija koji je u samo 241 godinu naša sela i prerije preobratio u bogatstvo od 96 bilijuna. U godinama rasta koje su sigurno pred nama, ja ne sumnjam da Amerika može isporučiti bogatstvo mnogima i dostajan život svima. Mi ne smijemo imati manju zadovoljštinu."