Hrvatska ima prvoga ‘doktora videoigara’. Darko Masnec je 30. siječnja na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti obranio doktorski rad radnog naziva ‘Zagrebačka škola crtanog filma - umjetničke i tržišne prakse u kontekstu videoigara‘. Njegova glavna teza glasi otprilike ovako: Zagrebačka škola crtanog filma (ZŠCF) unatoč velikom broju priznanja i neosporivom utjecaju svojih radova na svjetski animirani film nije kako treba iskoristila svoj golemi tržišni potencijal. Dalje pak ustvrđuje da se ZŠCF-ovo iskustvo može prenijeti u kontekst videoigara.
- Videoigre se s animiranim filmom povezuju klasičnim razumijevanjem funkcije i procesa animacije, likovnosti i zvuka te narativnih tehnika iz filma i literature. Osim estetskih obilježja ključne su tržišne i tehnološke poveznice unutar kreativne ekonomije, odnosno popularne kulture, koje pokazuju sve jače međusobne utjecaje tih medija. Situacija na tržištu videoigara vrlo je slična onoj u kojoj je bio animirani film u trenutku nastanka ZŠCF-a: zasićeno tržište na kojem vladaju kanoni koje je uspostavila popularna industrija. ZŠCF je pokazao da je takvo tržište otvoreno za umjetničke eksperimente i nove pristupe, - objasnio je Masnec u doktorskoj disertaciji poveznicu između animiranog filma i videoigara.
Druga šansa za ZG crtiće?
Uz teorijski dio Masnec je predstavio videoigru osmišljenu na ZŠCF-ovim postulatima. Još nije spremna za komercijalnu uporabu, nego služi kao svojevrsni pilot onoga što tek treba uslijediti.
- Ključni problem ovdašnje škole crtanog filma bila je neprilagođenost zahtjevima slobodnog tržišta. To nije, doduše, bila samo naša pogreška, riječ je o cjelokupnom sustavu u socijalizmu u kojemu se ona financirala isključivo državnim subvencioniranjem. Nije se razmišljalo o komercijalnoj vrijednosti projekata, nije se planirala budućnost. Nismo monopolizirali priliku koju smo imali. Ako sada dobro odigramokarte, možda ćemo dobiti drugu šansu, samo u drugome mediju - dodao je Joško Marušić, autor animiranih filmova i doktorandov mentor. Masnec je rođen 1985. u Celju, završio je kiparstvo u Rijeci i likovnu pedagogiju u Mariboru. Njegov animirani film ‘Ja već znam što čujem‘ bio je prikazan i u sklopu Filmskog festivala u Cannesu 2013.
Teorija i praksa videoigara
Na ALU-u predaje tri godine i od ove godine drži također kolegij Teorija i praksa videoigara. Riječ je o izbornom kolegiju u kojemu se videoigre proučavaju iz akademske vizure, a razvijaju se i kraći prototipovi. U ovom trenutku ne planiraju se novi kolegiji, no Masnec vjeruje da će se to, sudeći po interesu studenata, uskoro promijeniti.
>>>World of Tanks: Kompjutorske igrice kradu poslodavcima stotine milijuna kuna
Videoigre bi mogle biti druga prilika za nikad potpunu komercijalizaciju zagrebačkih crtića koji bi se mogli reinkarnirati u novome mediju kao Zagrebačka škola crtanog filma 2.0.
- Na temelju rada Darka Masneca kristalno je jasno da videoigre imaju kapacitet autorskog izričaja. Zanimljivo je još izdvojiti kako on ističe potrebu uspostave kvalitetne kritičke prakse i utvrđuje nužnost integriranja videoigara u akademski obrazovni sustav. S potonjim se, odlučno iznesenim stajalištem uopće ne treba sporiti. Očito je, naime, sve veće zanimanje ALU-ovih studenata za primjenu stečenog znanja i vještina pozicioniranjem na tržištu rada upravo u sektoru videoigara – rekao je akademski slikar Darko Bakliža koji je s profesoricom Ivanom Keser Batistom i profesorom Nikicom Gilićem bio u povjerenstvu pred kojim je doktorski rad uspješno obranjen.
Videoigre su danas najlukrativnija grana industrije zabave. Njihovo je globalno tržište 2016. vrijedilo sto milijardi dolara, osam posto više nego prethodne godine. Ta industrija raste i u Hrvatskoj. Prema procjenama Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, domaća je industrija računalnih igara 2014. ostvarila ukupne prihode veće od 50 milijuna kuna i zapošljavala 250 ljudi; još ih je 200-tinjak bilo zaposleno honorarno. No dok spomenuti rade nešto što bi se moglo okarakterizirati kao komercijalna videoigra inspirirana holivudskom filmskom estetikom, radovi koji bi u budućnosti trebali izlaziti s ALU-a bili bi, u duhu ZŠCF-a, bliži nezavisnoj produkciji i estetici europskog igranog i animiranog filma. Masnec upozorava i na to da puko kopiranje ZŠCF-ova plana rada neće biti dovoljno.
- Danas vrijede drukčija pravila igre. Treba nam pomoć države, ali nije ju moguće dobiti u onom obliku kao u ZŠCF-ovoj eri. Treba se koncentrirati na individualnu promidžbu budućih kreatora videoigara - objašnjava.
>>>Warcraft oborio rekord, postao najisplativiji film temeljen na videoigri
Statistička analiza u doktorskom radu potvrđuje polagano opadanje autorske i komercijalne animacije ZŠCF-a tijekom mnogih godina. Propada zbog niza nesretnih okolnosti od kojih su mnoge povezane s matičnom produkcijskom kućom Zagreb filmom. Glavni su uzroci početak rata, osipanje autora, neadekvatno raspolaganje novcem, problemi u financiranju i administrativnom radu te pomanjkanje aktivnog interesa autora i Zagreb filma za veću komercijalnu proizvodnju.
Bez komercijalizacije
Postoje uspješni primjeri ZŠCF-ova ulaska na komercijalno tržište u obliku koprodukcija, animiranih serija, reklama i dugometražnog animiranog filma, no nikad se nije ostvarila konkretna industrija ili kontinuirana komercijalna produkcija. Uz osluškivanje stanja na tržištu, popularizaciju videoigara u javnosti, oblikovanje kritičke misli u akademskim krugovima, a onda i moguće povezivanje s industrijom kao što to čini Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, radionica videoigara na Likovnoj akademiji pod paskom Darka Masneca mogla bi iskoristiti nedosanjane komercijalne potencijale ZŠCF-a. I postati Zagrebačka škola crtanog filma 2.0.