Aktualno
StoryEditor

Digitalna transformacija: Svijet je daleko odmaknuo, hrvatske škole tek na početku

02. Rujan 2017.

Lekcije programiranja i svladavanja različitih informacijsko-komunikacijskih vještina nisu rezervirane samo za djecu, nadobudne geekove i infofrikove nego i ozbiljne poslovne ljude svjesne da više nije dovoljno raditi digitalno, nego da treba biti digitalan. Cijeli svijet neprestano je u tranziciji, u kojoj digitalna transformacija igra iznimno važnu ulogu. U tom smislu mijenja se i obrazovanje, od potrebe za obrazovanjem u digitalnim tehnologijama i vještinama pa sve do načina na koji se ljudi obrazuju, gdje digitalna tehnologija opet igra presudnu ulogu.

Prema istraživanju u 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola, na ljestvici od jedan (digitalno neosviještene) do pet (digitalno zrele) naše škole dobile su prosječnu ocjenu dva.

– Djeca i mladi ljudi već žive u svijetu koji je u velikom dijelu digitalan. Oni ne znaju za drugačija vremena. Malo stariji sjećaju se i jednog i drugog svijeta te su ponekad sentimentalni prema onom analognom u kojem su proveli djetinjstvo. Zato im se ’stari’ svijet čini boljim od modernoga. Mislim da je to samo privid i nostalgija te da je svijet u kojem živimo najbolji koji je ikad postojao. S druge strane on zahtijeva neprestano učenje, gdje su nam digitalne tehnologije i objekt i način učenja – vjeruje Ivica Puljak, profesor fizike na FESB-u i političar.

Kada razgovara s mladim ljudima koji se obrazuju u STEM-u, Puljak ih neprestano upozorava da ih nitko neće pitati znaju li engleski jezik i programiranje.

>>>  Divjak povodom početka nove školske godine pozvala na optimizam, kreativnost i težak zajednički rad

– U digitalnoj eri podrazumijeva se da znaju obje stvari. To vrijedi ne samo za mlade nego i za sve koji žele biti ukorak s modernim svijetom rada, koji žele biti kompetitivni na svjetskoj sceni – dodaje profesor.

Svjesni potrebe, ali…

U sklopu pilot-projekta ‘e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola‘, koji provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, provedena je procjena razine digitalne zrelosti u 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Rezultati pokazuju da naše škole očekuje još mnogo posla jer su na skali od jedan (digitalno neosviještene škole) do pet (digitalno zrele škole) dobile prosječnu ocjenu dva, što ih svrstava u kategoriju digitalnih početnica.

Među 151 evaluiranom školom nema nijedne digitalno napredne ili digitalno zrele škole, ali isto tako nijedne digitalno neosviještene škole. Većina škola (82%) digitalne su početnice, a otprilike svaka peta može se smatrati zlatnom sredinom, tj. digitalno osposobljenom, stoji u izvješću. Da ima prostora za napredak, potvrđuje i istraživanje Centra za primijenjenu psihologiju (CPP) Filozofskog fakulteta u Rijeci provedeno na uzorku od 20 škola odnosno više od 600 nastavnika i gotovo 2750 učenika (učenici sedmih i osmih razreda osnovnih škola te prvog i drugog razreda srednjih škola).

Iako većina (više od 90%) nastavnika osnovnih i srednjih škola, prema rezultatima istraživanja, ima pristup računalu i internetu kako kod kuće tako i u školi, samo manji broj njih (42%) računalo svakodnevno upotrebljava u školi, a u nastavi s učenicima tek nekoliko puta na mjesec.

Zaustavljena reforma

U Estoniji je dopušteno na nastavu nositi tablete i pametne telefone, vježbe su na Googleu, a preko Gdrivea učenici izrađuju seminarske radove te razmjenjuju podatke.

– Uvodeći digitalne tehnologije u proces učenja i proces interakcije učitelja, roditelja i učenika, naš obrazovni sustav pokušava uhvatiti korak s modernim svijetom. Nažalost, zbog nedavnih političkih borbi i zaustavljanja reforme obrazovanja, taj je proces usporen. Budući da o njemu ovisi budućnost cijelog društva, vjerujem da će se ipak uspješno nastaviti. Ima i pozitivnih pomaka. To su, primjerice, e-škole, najave obvezne informatike u školama te uvođenje elektroničkog dnevnika. Postoje i primjeri nastavnika koji su potpuno digitalizirali učionicu i koriste se digitalnom tehnologijom u cijelom obrazovnom procesu. Izvanredan je primjer kolegica Marlena Bogdanović iz Tučepa pokraj Makarske, koja svojim entuzijazmom i velikim trudom pokazuje kako se djeca mogu pripremati na sjajnu budućnost koju će sami graditi. Drugi primjeri u svijetu su e-learning studiji, online tečajevi itd. koji kod nas, nažalost, još nisu zaživjeli u pravoj mjeri – elaborira Puljak.

-Digitalna transformacija dokazano pruža enormnu efikasnost u obavljanju rutinskih i drugih vrsta zadataka. Jedan od mnogih preduvjeta koje treba ispuniti da bi se koristi digitalizacije materijalizirale u cijelosti svakako je visoka razina digitalne pismenosti korisnika. Ona se u pravilu najbolje postiže kontinuiranim i dugotrajnim upoznavanjem korisnika s mogućnostima digitalnog svijeta, a najbolja okolina za to je obrazovni proces- objašnjava dr. sc. Milivoj Marković, predavač na RIT-u Croatia

Ipak se kreće

Čini se da neke stvari u vezi s time idu nabolje. Prije spomenuti pilot-projekt evaluacije razine digitalne zrelosti dio je šireg programa e-Škole. Program e-Škole provodi se u više projekata informatizacije školskog sustava, od 2015. do 2022. Sastoji se od pilot-projekta čija je provedba počela 2015. i traje do 2018. te druge faze projekta čija se provedba planira od 2019. do 2022., a koja će počivati na rezultatima pilot-projekta. Riječ je o 140 milijuna eura vrijednom projektu financiranom novcem iz strukturnih fondova EU koji bi digitalizaciju naposljetku trebao dovesti u 700 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj.

>>> Divjak: Povećanje izdvajanja za znanost i obrazovanje je nužnost

Zvonimir Stanić, vršitelj dužnosti ravnatelja CARNeta, ranije ove godine za Lider je objasnio kako svaka od prvih 150 škola uključenih u pilot-projekt stječe paket koji obuhvaća bežičnu mrežu za potpuno pokriće cijele škole WiFi signalom, tablet, laptop ili hibridno računalo za svakog nastavnika, jedan razred s 30 tableta i pametnim ekranom, jedan razred samo s pametnim ekranom, upotrebu klasičnog menadžmentskog sustava za združivanje tih uređaja u jedan sustav, više od 30 edukacija za nastavnike, digitalno-obrazovni sadržaj iz matematike, fizike, biologije i kemije za sedmi i osmi razred osnovne škole i prva dva razreda srednje škole, 240 scenarija učenja kao pomoć nastavnicima iz STEM predmeta za upotrebu te tehnologije u nastavi, sustav za praćenje poslovnih procesa škole za tajništvo i računovodstvo, istraživanje o utjecaju tehnologije na uspjeh i kompetencije učenika, okvir digitalne zrelosti koji treba izmjeriti radi utvrđivanja stupnja napretka škole, okvir digitalne kompetencije koji definira što nastavnik mora znati da bi bio digitalno kompetentan i da se može koristiti svom tom tehnologijom u nastavi.

Za prošlost ili budućnost

– Bez obzira na stupanj obrazovanja, dakle osnovno, srednje, visoko, u pravilu je obrazovni sektor taj koji bi trebao među prvima prihvatiti, čak i potaknuti, kad govorimo o visokom obrazovanju, upotrebu suvremenih digitalnih rješenja i u administrativno-poslovnom dijelu obrazovne institucije i u poučavanju učenika i studenata u instituciji. Smisao školovanja jest, među ostalim, da pripremi polaznike za poslove budućnosti. Ako se pristup obrazovanju ne temelji na suvremenim digitalnim rješenjima koja se u razvijenim zemljama mogu smatrati standardom, tada već u startu zaostajemo – smatra Marković.

Iako većina nastavnika ima pristup računalu i internetu kod kuće i u školi, samo njih 42 posto svakodnevno ga upotrebljava u školi, a u nastavi nekoliko puta na mjesec.

Marković vjeruje da se aktivnim pristupom izlaganja učenika i studenata suvremenim digitalnim mogućnostima budući djelatnici u privatnom i javnom sektoru pripremaju za puno iskorištavanje mogućnosti digitalnog okružja i prije nego što se u njemu nađu. Ujedno se takvim pristupom, dodaje Marković, kod njih stvaraju temelji za nadogradnju i napredovanje u iskorištavanju i razvoju digitalnog okružja u kojem se nalaze, umjesto da se bave ‘hvatanjem zaostataka‘.

Digitalno doba dolazi sve brže i pojedinci, a i društva, koji se tome budu brže prilagodili bolje će iskoristiti ono što nam budućnost donosi. Jedna od zemalja od kojih Hrvatska svakako može u ovome segmentu mnogo naučiti jest malena Estonija koja gospodarski napredak bilježi ponajprije zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. U toj je zemlji, primjerice, dopušteno na nastavu nositi tablete i pametne telefone, u edukaciju nastavnika ulaže se uistinu mnogo, vježbe se nalaze na Googleu, a preko Gdrivea učenici izrađuju seminarske radove te razmjenjuju podatke, no jednako tako kao didaktički materijal upotrebljavaju se Legove kockice, a likovni i glazbeni odgoj i dalje su važan dio školskog programa.

22. studeni 2024 00:52