Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 54,4 milijarde kuna, što je 5,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 92,9 milijardi kuna ili 6,8 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Vanjskotrgovinski deficit u prvih šest mjeseci tako je iznosio 38,5 milijardi kuna i bio je za gotovo 3,2 milijarde kuna veći nego u istom razdoblju prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s 59,5 posto iz prvih šest mjeseci lani, na 58,6 posto u istom razdoblju ove godine.
U države članice EU-a u prvih šest mjeseci je izvezeno robe u vrijednosti 36,8 milijardi kuna, odnosno 3,6 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine. Izvoz u nečlanice EU-a je porastao za 8,4 posto, na 17,6 milijardi kuna.
Vrijednost uvezene robe u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iz članica EU-a porasla je za 10 posto, na 75,6 milijardi kuna. No, istodobno je uvoz u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za 5,4 posto, na 17,3 milijarde kuna.
Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 7,3 milijarde eura, što je 5,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 12,5 milijardi eura.
Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 5,2 milijarde eura, dok je u prvih šest mjeseci lani iznosio 4,7 milijardi eura.
U zemlje članice EU-a izvezeno je robe u vrijednosti 4,96 milijardi eura, odnosno 3,8 posto više nego u prvih šest lanjskih mjeseci, a u zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 8,5 posto, na 2,4 milijarde eura.
Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je za 10,2 posto, na 10,2 milijarde eura, dok je uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a pao za 5,3 posto, na 2,3 milijarde eura.
Rast izvoza u prvih pet mjeseci 7,6 posto, uvoza 10,5 posto
DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih pet mjeseci, koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 7,6 posto, na 45,9 milijardi kuna, dok je uvoz porastao snažnije, za 10,5 posto, na 79,2 milijarde kuna.
Time je DZS naviše korigirao svoje prve podatke, koji su pokazivali da je izvoz u prvih pet mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani povećan 7,4 posto, a uvoz 9,8 posto.
Vanjskotrgovinski deficit je u prvih pet mjeseci iznosio 33,3 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,9 posto.
Izražen u eurima, izvoz je u prvih pet mjeseci prema istom lanjskom razdoblju porastao za osam posto, na 6,2 milijarde eura, dok je uvoz porastao za 10,9 posto, na 10,7 milijarde eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 4,5 milijardi eura.
Njemački izvoz snažno pao
Njemački izvoz snažno je pao u lipnju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazali su u petak podaci državnog zavoda za statistiku, odražavajući pritisak trgovinskih sukoba koji posebno teško pogađaju industriju.
Izvoz je u lipnju pao osam posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, uz ukupnu vrijednost izvezenih dobara i usluga od 106,1 milijardu eura.
Smanjen je i uvoz, za 4,4 posto, uz vrijednost uvezenih dobara i usluga od 89,3 milijarde eura.
Najviše je u lipnju smanjen njemački izvoz u zemlje izvan Europe, za 10,7 posto. Izvoz u eurozonu pao je 5,6 a u zemlje Europske unije koje nisu članice eurozone za 7,2 posto.
I u stavci uvoza najveći je pad zabilježen u skupini vaneuropskih zemalja, za 8,9 posto. Njemački uvoz iz zemalja EU-a koje nisu u eurozoni smanjen je 2,7 posto dok je uvoz iz eurozone gotovo stagnirao.
Na mjesečnoj razini njemački je izvoz prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima Destatisa u lipnju gotovo stagnirao dok je uvoz porastao 0,5 posto.
Time je sezonski i kalendarski prilagođen višak u njemačkoj vanjskotrgovinskoj bilanci pao u lipnju na 18,1 milijardu eura, s 18,7 milijardi koliko je iznosio u svibnju.
Novi trgovinski podaci Njemačke naglašavaju sve mračnije izglede za industriju širom svijeta zbog trgovinskog sukoba SAD-a i Kine koji se u posljednje vrijeme prelio i na područje tečajne politike.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump krajem prošlog tjedna najavio nove carine na kineski izvoz, Kina je odustala od podupiranja tečaja juana prema dolaru koji je prekoračio ključnu granicu od sedam juana za dolar. Washington je potom optužio Kinu da manipulira tečajem kako bi ojačao konkurentnost domaćeg gospodarstva. Peking je naknadno ipak fiksirao tečaj na nešto višoj razini nego što se očekivalo. Nevolje u njemačkoj industriji odražava pad industrijskih narudžbi u drugom tromjesečju za jedan posto, nešto blaži nego na početku godine kada su smanjene 4,2 posto, prema podacima Destatisa.
Industrijska proizvodnja smanjena je u razdoblju od travnja do lipnja 1,9 posto, nakon stagnacije u prvom tromjesečju.