Hrvatska bi trebala ubaciti u ‘višu brzinu‘ kako bi za turizam i hotelijerstvo bolje iskoristila trenutnu situaciju preusmjeravanja potražnje i investicija na sigurnije destinacije te da bi izbjegla nagli pad potražnje kada se zasad ugrožene destinacije ‘vrate‘ u igru, ocjena je organizatorice Adria Hotel Foruma Marine Franolić uoči petog izdanja tog Foruma.
>>>Francuske aviokompanije i touroperatori šire ponudu za ‘vrlo sigurnu Hrvatsku’
AHF ove će se godine održati 8. i 9. veljače u Zagrebu, petu godinu za redom, tijekom kojih se profilirao u jednu od vodećih regionalnih i europskih hotelsko-investicijskih konferencija. Franolić najavljuje dolazak na AHF ove godine brojnih čelnika za razvoj za Europu, Afriku i Bliski Istok najvećih globalnih hotelskih menadžment kompanija.
"U svemu je važno i kakve mjere donosi politika, pa bi tako ova Vlada ipak trebala usmjeriti pozornost na dva bitna elementa - na razvoj još neke industrije budući je ovisnost gospodarstva o turizmu previsoka s oko blizu 20 posto u BDP-u, te da nađe modele razvoja održivog turizma za cijelu godinu kako bi se smanjila ovisnost o ljetnim mjesecima."
"Od prvog Foruma cilj je bio u Hrvatsku dovesti što više globalnih fondova zainteresiranih za ulaganja u turizam u Hrvatskoj i regiji, kao i stručnjake i hotelske brendove koji dosad nisu posjetili regiju. Tako će biti i ove godine, jer na Forum dolaze glavni ljudi razvoja za Europu, Srednji Istok i Afriku Hilton Worldwidea te Choice Hotelsa", najavljuje Franolić dodajući da će više od 50 panelista raspraviti teme oko promjena u svijetu i njihovog utjecaja na turizam i hotelsku industriju, razvoj infrastrukture i kontinentalnog turizma, što investitori i turisti traže i druge.
Najavljuje i dolazak predstavnika i drugih velikih hotelskih lanaca, Starwooda, InterContinentala, Orbisa, Hyatta, Four Seasons, Expedie, Colliersa, Catalonia, Corinthia, kao i domaćih hotelskih grupacija, ali i avioprijevoznika te drugih segmenata turističke industrije.
Na forumu će se razgovarati i o novim trendovima investicija i potražnje, pri čemu se puno pažnje daje novoj generaciji turista, tzv. Millenials i Y generacijama, koje mijenjaju dosadašnje oblike putovanja.
"Indikativno je i da globalni hotelski operateri i investitori pozorno prate što u hotelima ponuditi takvim turistima te se u posljednjih godinu dana pojavio i veliki broj novih brendova koji idu više u smjeru hostela, sa ciljem da zadovolje goste stalno rastućeg AirBnB tržišta. Tako Hilton Worldwide ima Tru brand, Marriott International ima Moxy, AccorHotels sada ima Joe&Joe, a svi oni imaju niske cijene, manje soba i velike lobby-je kao mjesta za druženje", iznosi Franolić, koja je sigurna da će se i u Hrvatskoj kroz nekoliko idućih godina taj trend također pokazati.
Mogućnosti za fantastično pozicioniranje
Naglašavajući za Hinu kako Hrvatska, s obzirom na trenutnu situaciju s manjkom sigurnosti u destinacijama poput Turske, u sjevernoj Africi i drugima, ima mogućnost za fantastično pozicioniranje turizma, Franolić smatra da to treba pametno iskoristiti za podizanje konkurentnosti turizma kroz razvoj i aktivne mjere za privlačenje i turista i investitora.
"Prilika za predstavljanje mogućnosti Hrvatske bit će i na ovom AHF-u, koji će ponovo dovesti i brojne potencijalne globalne investitore te smo odlučili posebnu pažnju pridati razvoju infrastrukture, često jedne od glavnih barijera pri investiranju", najavljuje Franolić, dodajući da će po tom pitanju biti riječi i razvoju kongresnih centara s uspješnim primjerima iz Europe.
Velika tema na AHF-u ove godine bit će i rastući trend privatnog smještaja i unutar gradova, u čemu Hrvatska, po njenoj ocjeni, također ima velike mogućnosti za jače pozicioniranje na međunarodom tržištu. Na panelu "Privatni smještaj vs. Hoteli" o toj temi razgovarat će predstavnici HomeAwaya i SACO Apartmentsa (za privatni smještaj) te Rezidor i Melia grupe (za hotelijere).
Nedostaje ‘greenfielda‘ i ‘brownfielda‘
Ocjenjujući kako u hrvatskom turizmu trenutno ima dosta investicija, Franolić ipak napominje kako bi bilo dobro da ima više ‘greenfield‘ ili bar više ‘brownfield‘ projekata, koji bi u funkciju stavili imovinu.
"Investicijski ciklus ima svoju putanju, koja je trenutno u Hrvatskoj u uzlaznoj fazi, kao i u svijetu te se nadam da će ih pratiti i sve ono što ide uz investicije u same objekte - radna snaga, dodatna ponuda, infrastruktura", kaže Franolić.
Smatra i da će se hrvatski turizam malo odmaknuti od ponude sunca i mora ako se u iduće dvije-tri godine uspiju realizirati neki od najavljenih velikih projekata na obali i na kontinentu, poput primjerice Four Seasonsa na Hvaru, Kupara u Dubrovniku, nekoliko hotela u Zagrebu i dr.
"U svemu je važno i kakve mjere donosi politika, pa bi tako ova Vlada ipak trebala usmjeriti pozornost na dva bitna elementa - na razvoj još neke industrije budući je ovisnost gospodarstva o turizmu previsoka s oko blizu 20 posto u BDP-u, te da nađe modele razvoja održivog turizma za cijelu godinu kako bi se smanjila ovisnost o ljetnim mjesecima. Za to su potrebne brze i efikasne mjere, jer bude li Hrvatskoj opet trebalo 10 godina da smisli što bi trebala, pregazit će nas vrijeme i konkurencija", smatra Franolić.