Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra da je Vladi prijedlog proračuna za 2018. realno planiran te da je riječ o nastavku kvalitetnih pomaka u javnim financijama, koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga.
Prijedlogom proračuna za 2018. Vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više.
>>> Prijedlog proračuna za 2018. Vlada temelji na rastu gospodarstva od 2,9 posto
Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će Vlada uputiti u Sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.
"Makroekonomske projekcije na kojima se temelji državni proračun za 2018. ocjenjujemo realnim i uravnoteženim, pa u tom kontekstu projekcije proračunskih prihoda ne bi trebale stvarati nerealna očekivanja na rashodnoj strani proračuna. U načelu, prihodi i njihova struktura realno su planirani, u skladu s očekivanim rastom gospodarske aktivnosti, zaposlenosti i potrošnje", navodi se u komentaru HGK.
Rashodi državnog proračuna u 2018. planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je pet milijardi kuna ili 3,9 posto više od planiranog za ovu godinu, a u HGK smatraju da je važno što se na povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na razinu proračunskog manjka odnosi tek 1,5 milijarda kuna, dok se na povećanje rashoda koji se financiraju iz ostalih izvora - iz EU sredstava te vlastitih i namjenskih prihoda - odnosi preostalih 3,5 milijardi kuna.
"Ohrabruje što se u idućim godinama (2019. i 2020.) znatnije usporava rast ukupnih proračunskih rashoda, na 1,5 posto te na 0,2 posto", ističu iz Komore.
>>> Dobitnici i gubitnici u prijedlogu proračuna za 2018.
Napominju i kako je znatno brži rast proračunskih prihoda u odnosu na rashode omogućio kontinuitet nastavka uspješne fiskalne konsolidacije započete u 2016. godini. Tako se u 2018. planira manjak proračuna opće države od dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a, u 2019. bi godini manjak bio smanjen za 113 milijuna kuna čime bi proračun praktički bio uravnotežen da bi u 2020. godini bio ostvaren proračunski višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a.
"Riječ je o trendovima koji bi imali višestruko povoljan učinak na dinamiku gospodarskog rasta, makroekonomsku stabilnost, povećanje kreditnog rejtinga zemlje te mogućnost pristupanja euro zoni", navode iz HGK.
Dodaju kako u cjelini "državni proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. predstavljaju nastavak započetih kvalitetnih pomaka u javnim financijama koje obilježava ubrzano smanjivanje proračunskog manjka i javnog duga".
"Izuzetno je važno da se takve tendencije nastave i održe u budućnosti, pa stoga unutar zadanih fiskalnih okvira treba nastaviti i intenzivirati napore kako bi se na kvalitetan način riješili strukturni problemi hrvatskog gospodarstva i olakšalo poslovanje putem provedbe reformskih zahvata na području kvalitete rada javne uprave i pravosudnog sustava, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te sustava javne skrbi", zaključuju u HGK.