Aktualno
StoryEditor

HUP po prvi put traži veću poreznu stopu - za rentijere

03. Ožujak 2023.
3.3.2023., Zagreb - U HUP-u je odrzana konferencija Pprvog izdanja Ekonomske kave na temu Rentijerstvo.foto Pixsell

Rentijerstvo je loše za hrvatsko gospodarstvo jer koči njegov razvoj, demotivira stanovnike za obrazovanje, uništava tržište rada, potiče iseljavanje stanovništva, uzrokuje probleme stambenog zbrinjavanja, rast cijena nekretnina itd. To znamo. A znamo i da ga volimo i da nam je omiljena ‘djelatnost‘ živjeti od pasivnih prihoda i po mogućnosti ne raditi.

Problem se pojavljuje kada 100 tisuća građana koji se bave iznajmljivanjem apartmana na moru postanu povlaštena skupina, plaćajući sramotnih 300 kuna paušalnog poreza godišnje po krevetu. Taj novac vrate prije nego što se gost na tom krevetu stigne skinuti u pidžamu.

Desetljećima se oporezivanjem privatnih iznajmljivača nisu imali hrabrosti pozabaviti niti šerifi lokalnih zajednica niti ‘visoka‘ politika. Šerifima je više stalo do političkih glasova nego do novca kojeg bi kroz veći porez uprihodile njihove zajednice. Ministarstvo turizma i Ministarstvo financija nije briga.

Svi zapravo znaju da stvari kakve jesu ne valjaju, ali nitko ne zna kako bi ih riješio.

Prva tema novog projekta Hrvatske udruge poslodavca (HUP), Ekonomska kava, bila je upravo rentijerstvo, o kojem su raspravljali Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a te Andrej Grubišić, konzultant i suvlasnik tvrtke Grubišić i partneri. Tom je prilikom Ireba Weber, direktorica HUP-a javno iznijela prijedlog HUP-a, a to je da se troškovi rada smanje, a gubici pokriju poreznom reformom u turizmu.

HUP je lani poslao svoje prijedloge porezne reforme Ministarstvu financija, tražeći povećanje neoporezivog dijela osobnog odbitka na pet tisuća kuna, smanjivanje poreza na dohodak sa 25 na 15 posto te da se najveći porezni prag pomakne na 50 tisuća kuna. - Time bi državni proračun izgubio oko milijardu eura godišnje. Trećina tih gubitaka mogla bi se pokriti kroz podizanje porezne stope u privatnom smještaju. Na taj način jedinice lokalne samouprave bi mogle kompenzirati dio gubitaka jer je porez na dohodak njihov čisti prihod – objasnio je Stojić. Prema njegovom mišljenju, porezna stopa iznajmljivača apartmana na moru trebala bi se izjednačiti sa porezom na dohodak od imovine, čija stopa iznosi 10 posto. U tom je prijedlogu Stojić bio najkonkretniji.

image

Andrej Grubišić, Hrvoje Stojić, Hrvoje Zgombić

foto Pixsell

Sva su se trojica stručnjaka složila da ovo što sada plaćaju rentijeri zapravo i nije porez i da se on treba izjednačiti sa svima ostalima koji se bave nekim poslom u Hrvatskoj. Zgombić se općenito slaže za smanjenje porezne stope kako bi se otvorilo više prostora za investicije. Porezna stopa ne bi smjela biti nečiji motiv da se bavi rentijerstvom, umjesto proizvodnjom, smatra. Dakle, da bude jednaka. – S obzirom na neefikasnost države, bolje da su u Hrvatskoj porezi niži. Da je prihod državnog proračuna manji za 15 milijardi kuna ništa se strašno ne bi dogodilo, ali pod uvjetom da je s druge strane uređena rashodovna strana, koja je sada potpuno kaotična. Od koje niti jedan građanin nema koristi, osim od mirovina – istaknuo je Zgombić.

Stojić je podsjetio na lanjski suficit u proračunu u iznosu od jedan posto BDP-a, odnosno 750 milijuna eura te naglasio da zbog tog ‘iznenadnog‘ poreznog prihoda država ima prostora za daljnja porezna rasterećenja.

I Zgombić i Stojić pozvali su se na Lafferovu krivulju koja pokazuje da, što je nominalni porez u nekoj državi niži, to je prihod od poreza veći.

U Hrvatskoj postoji Satelitska bilanca kojom računamo (doduše sa zakašnjenjem), ukupni utjecaj turizma na gospodarstvo. Prema podacima iz "Turističkog satelitskog račun za 2016. godinu" izrađenog od strane Instituta za turizam i Državnog zavoda za statistiku, ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske (ukupan doprinos turizma bruto domaćoj vrijednosti Hrvatske) u 2016. godini iznosi 16,9 posto. BDP-u još i manje. Iako je to naša službena statistika, iz nekog razloga i političari i ekonomisti vole javno tvrditi da nam turizam čini preko 20 posto BDP-a, što nije točno.

Andrej Grubišić je na Ekonomskoj kavi otvorio baš to pitanje kako bi demistificirao turizam u našoj zemlji. – Koliko god mi htjeli da doprinosi, turizam u BDP-u čini 15 do 18 posto. Dakle većina ljudi se u Hrvatskoj ne bavi turizmom. No postoji stalni medijski pritisak da se osim turizma ništa drugo u ovoj državi ne događa. A dobar dio ‘hrvatskog‘ turizma je u rukama privatnih vlasnika hotelskih kuća. Ako želiš nešto kao građanin imati od turizma, moraš uložiti u dionice – istaknuo je Grubišić. Dodao je i to da turizam ima u Hrvatskoj povlašteni porezni tretman pod egidom nacionalnog interesa, što je, smatra Grubušić, nepravedno prema svima ostalima koji od turizma nemaju ništa. Upozorio je i na opasnu praksu hrvatske politike koja koristi moć za usmjeravanje kretanja, bira sektore od strateške važnosti, bez ikakve odgovornost i eventualnih posljedica ako je pogriješila. – Apartman u Primoštenu trebao bi moći kupiti tko hoće. Ali ako se bavi iznajmljivanjem, neka ima i isti porezni tretman kao i ja kao konzultant – istaknuo je Grubišić. Prema njegovim riječima, porezni sustav mora bizi pravedan, jednostavan, ali i svrsishodan i razmjeran. I jednak za sve. U najmanju ruku, kako kaže Zgombić, neutralan pa da nekome bude svejedno hoće li uložiti u apartman ili proizvodnju.

19. svibanj 2024 02:16