Vidim te, vidim te… više nije samo bezazlena dječja igra skrivača. Danas u nečemu sličnom sudjeluje gotovo cijeli svijet, samo što manjina kontrolira većinu na način vidim te – ne vidiš me. Nije riječ o tajnim službama, one klasične polako postaju povijest, nego o suvremenoj tehnologiji, umreženim očima koje vide, pamte i arhiviraju sve što se događa u virtualnom prostoru, koji sve brže ‘proždire’ stvarni svijet i ukida privatnost.
>>> Victor Dragnea: Zamišljamo da će AI u pametnim telefonima postati životni partner
Internet s očima obiluje programima koji prepoznaju lica u svim vidovima komunikacije, pomoću skrivenih i javnih kamera te senzora. Kamere velikom brzinom osvajaju i javni i privatni prostor; na računalu, mobitelu, hladnjacima koji broje kalorije i prijavljuju nedostatak zaliha hrane, televizori ‘uhode’ svoje vlasnike… Nežive predmete ‘oživljuju’ tehnički dodaci koji im omogućuju interakciju s ljudima i s jedne strane poboljšavanje kvalitete života, a s druge opasno narušavaju intimu. Ali korisnici, koji još nemaju potpunu predstavu kako će to u konačnici utjecati na privatni život, nesvjesno pristaju na to. I da prosvjeduju ne bi im pomoglo jer se tehnološka revolucija događa velikom brzinom.
Stručnjaci za Internet of Eyes, IoEyes, internet s očima, najavljuju da će uskoro svi aparati kojima se služimo biti opremljeni brojnim vizualnim senzorima i kamerama, a kasnije i nanokamerama omogućujući promatranje iz svakoga kuta u stvarnom vremenu. Takvom nadzoru najvjerojatnije se vesele poslodavci jer će u svakom trenutku imati potpunu kontrolu nad procesom poslovanja i zaposlenicima.
>>> SAD: Izgubljena je bitka za neutralan i ravnopravan internet
Programi prepoznavanja lica na svakom su koraku offline i online, kamere također, malo je korisnih i pametnih predmeta koji danas nemaju oči ili barem ne teže progledati. U zamahu je, kažu neki, Internet of Eyes (IoEyes).
Ipak, Serge Belongie, profesor na američkom sveučilištu Cornell, ističe da zasad postoji veliko negodovanje društva koje ne želi biti pod stalnim nadzorom, ali vjeruje da će to nestati kad ljudi shvate prednost vizualne tehnologije, odnosno koliko pametne kamere mogu poboljšati kvalitetu i privatnog i poslovnog života. A kakvo drugo objašnjenje očekivati od tehnoloških stručnjaka? Osim toga, ljudi su u povijesti bili nepovjerljivi prema tehničkim promjenama, ali su ih prihvatili čim su shvatili koliko unaprjeđuju kvalitetu života.
Internet s očima predstavlja veliku tehnološku revoluciju koja će povezati različite predmete od odjeće, kućanskih aparata... do ogledala i čak boje na zidovima pametnih zgrada, koji će promatrati stvarni svijet i dobivene podatke obrađivati i arhivirati, nešto poput interneta stvari (IoT), jer će kamere i senzori biti umreženi preko interneta te prikupljati gomilu vizualnih podataka.
Sposobnost promatranja koju će imati ti predmeti začetak je procesa koji će vrlo snažno utjecati na gospodarstvo i sve ostale sektore života te u konačnici na čovjeka u svim njegovim aktivnostima. Očekuje se da će vizualna tehnologija, koja registrira, arhivira i analizira podatke te zarađuje na sadržajima koji se odnose na potrošače, imati velik tržišni udio u skoroj budućnosti. Neke tvrtke već uspješno posluju posredstvom IoEyesa; švedski Mapillary bavi se pohranom fotografija snimljenih kamerama postavljenima na ulici, a Jan Erik Solem, osnivač i izvršni direktor tvrtke, tvrdi da će nove pametne kamere i senzori povezani preko interneta omogućiti veću sigurnost, dostupnost podataka s udaljenih mjesta i izgradnju pametnih gradova, što će utjecati na povećanje kvalitete života. Prema onome što su nove tehnologije dosad pokazale, riječ je o utemeljenim procjenama koje će vrlo brzo biti realizirane.
>>> Novi Google maps upozorit će vas kada trebate izaći iz autobusa
Uskoro će tržište ‘protresti‘ tehnološka revolucija koju najavljuju stručnjaci američke tvrtke Visual Technologies, vodećeg pružatelja interaktivnog softvera vizualizacije i usluga za gospodarstvo, financijski sektor, znanost te sve one koji se koriste velikim bazama podataka. Njihov računalni program kombinira različite vrste vizualnih podataka iz fotografskih, termalnih, CT, MRI, rendgenskih snimaka, ultrazvuka i ostalih izvora umreženih posredstvom IoEyesa, analizira ih pomoću umjetne inteligencije te omogućuje stvaranje mnogo većih baza podataka od dosad dostupnih. Ne samo radno mjesto i dom, nego će i ljudsko tijelo uskoro biti tehnološki ‘secirano‘ jer će pametni uređaji iščitavati bezbroj signala koje odašilje te će na kraju predočiti kompletnu sliku odnosno stanje, primjerice srca, krvotoka, tjelesne temperature, emocija sve do DNK strukture.
Više nema tajni jer IoEyes, tzv. internet s očima, preuzima kontrolu nad čovjekom; svime što radi i što ga okružuje. Moći će ga, primjerice, tužiti zapali li cigaretu, ali i otkriti je li bolestan.
Tako će svaki put kad stanemo pred ogledalo pametni predmeti oko nas odaslati signale, odnosno mnoštvo vizualnih podataka u mrežu, koja će nakon brze i temeljite analize uzvratiti ocjenama našeg zdravlja, podatkom o količini alkohola ili toksina u krvi uzrokovanih pušenjem cigareta, a moguće je da će nakon svega uslijediti i procjena očekivanog životnog vijeka. Na istom skeneru bit će i emocije te će računalo otkriti ono čega ponekad nismo ni svjesni; jesmo li sretni ili nesretni u određenom trenutku.
>>> VIDEO: Znanstvenici MIT-a stvorili biljku koja svijetli
To o emocijama nije pretpostavka jer američke tvrtke Affectiva i Emotient, koje je nedavno kupio Apple, posluju prema načelu ‘znamo kako se osjećaš‘ i analiziraju emocije s pomoću interneta s očima. Tvrtka Emotient, vodeća u softveru za automatsko prepoznavanje i analizu lica, kaže da je riječ o analizi trilijuna podataka prema kojima se utvrđuje što se trenutačno događa s ljudskim emocijama, ali i ono što bi se moglo dogoditi u budućnosti.
Na stranu emocije; pametne kamere i senzori smanjit će režije jer će znatno olakšati upravljanje troškovima vezanim uz potrošnju energije u pametnim zgradama.
Joe Costello, direktor američke tvrtke Enlighted, koja se bavi informacijskom tehnologijom i konzaltingom, istaknuo je da će pametni senzori omogućiti vlasnicima zgrada i operaterima donošenje strateških odluka prema podacima kakve dosad nisu imali, što će utjecati na učinkovitije poslovanje, ali i zaštitu okoliša. Placemeter je još jedna američka tvrtka koja se bavi analizom vizualnih podataka, a njezin osnivač i direktor Alex Winter tvrdi da vizualna tehnologija ne ugrožava privatnost već omogućuje analizu načina na koji se koristimo uslugama, resursima i infrastrukturom te kako na temelju podataka IoEyesa gradove učiniti sigurnijim i pametnijim, a tvrtke uspješnijima. I što reći na to? Možda se uskoro oglase aktivisti za ljudska prava ‘tupeći‘ o ugrožavanju privatnosti, a možda dotad, pristali na to ‘ljudski zamorci‘ ili ne, ljudska prava već budu ukinuta.