Umjetna inteligencija mogla bi uskoro toliko napredovati da će razumjeti fine nijanse prirodnoga govora i možda će se baza toliko napuniti detaljima na svih stotinjak jezika koje alat za automatizirano prevođenje podržava da će prijevodi postati besprijekorni. Ipak, nitko još ni približno točno ne može prognozirati kad bi se to moglo dogoditi tako da ljudski prevoditeljski sektor ostane bez posla
Kvaliteta prijevoda sve je bolja kako raste količina u bazu spremljenih ljudskih prijevoda, među njima najviše prijevodi Biblije i silne dokumentacije Europske unije i Ujedinjenih naroda. Vodeći se mišlju o nezaustavljivom napretku tehnologije, možda bi bilo očekivano da umjetna inteligencija uskoro toliko napreduje da će razumjeti fine nijanse ljudskih prirodnih jezika i da će baza jednoga dana toliko narasti i sadržavati toliko detalja iz svih područja i na svih stotinjak jezika koje alat podržava, a da će prijevodi postati bezgrešni.
Nitko, međutim, u ovome trenutku ne može ni s približnom točnošću prognozirati kada bi se to i bi li se uopće moglo dogoditi tako da ljudski prevoditeljski sektor ostane bez posla. Zasad je izvjesno da će se umjetnointeligentni prevoditeljski sustavi nastaviti razvijati, a baza prijevoda rasti i da bi prijevode s, recimo, engleskog, španjolskog, francuskog, kineskog i ruskog na te i još pokoji veliki svjetski jezik mogli učiniti koliko-toliko suvislima, barem do grube faze razumljivosti što je pisac htio reći. Pretpostavlja se da će se pogreške ispravljati u hodu, da bi prijevode jednostavnijih tekstova mogli odrađivati strojevi, s većim ili manjim uspjehom ovisno o vrsti, temi i drugim parametrima, da bi se opseg posla za ljudske prevoditelje mogao smanjiti, ali da struka usprkos neusporedivo bržoj i za sada besplatnoj konkurenciji ne bi smjela izumrijeti. Komparativne su prednosti koje bi ih trebale zadržati u poslu, ne bude li tehnološkog napretka i na tim poljima: kreativnost, stilska zaigranost, dublje razumijevanje konteksta, prepoznavanje emocije i povezivanje znanja iz različitih područja ljudskog djelovanja.
Dođu li umjetnointeligentni sustavi do razine da mogu u nekoliko klikova mišem isporučiti razumljiv prijevod barem većine novinskih tekstova ako već ne Krležinih romana, strojno bi prevođenje moglo biti korisno za proizvodnju sirovih nacrta prijevoda. No, osim na internetu dostupnih radova profesionalnih prevoditelja, Google u svoju bazu podataka unosi i gomilu nekvalitetnih prijevoda, među njima i sve više onih prevedenih upravo njegovim neusavršenim prevoditeljskim alatom, zbog čega bi, teoretski govoreći, kvaliteta strojnih prijevoda umjesto očekivanog napretka, paradoksalno, mogla biti sve lošija.
Kada će nam umjetna inteligencija u trenu, točno, tečno i u duhu jezika biti u stanju prevesti, recimo, Liderovo digitalno izdanje na engleski ili koji god jezik poželimo, teško je reći. Za makar približan odgovor na to pitanje morali bismo se prvo zapitati kakav je u toj strojnoprevoditeljskoj kuli babilonskoj položaj malog hrvatskoga jezika, koji u svijetu govori ukupno oko šest i pol milijuna ljudi. Južnoslavenski jezik koji je toliko mali da je čak ispod crte od stotinu jezika svijeta s najviše govornika, nije u fokusu Googleova umjetnointeligentnog sustava niti je količina u Googleovu bazu spremljenih prijevoda s hrvatskoga i na hrvatski jezik ni približno usporediva s bazom engleskog ili drugog velikog jezika.
Više o izgubljenosti u prijevodu i problemima koji muče umjetne prevoditelje pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.