Tvrtke koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi lani su ostvarile 97,9 milijardi kuna prihoda i iskazale 9,2 milijarde dobiti prije oporezivanja. To znači da su stagnirale u prihodima (tanki rast od 1,1 posto), ali su iskazale 13,5 posto veću bruto dobit.
Rezultat je to Liderovog istraživanja rezultata poslovanja 88 tvrtki koje su do jučer podnijele financijske izvještaje, čime su ispunile zakonsku obavezu da to učine do kraja veljače. U obzir smo uzeli nekonsolidirane izvještaje za one tvrtke koje posluju samostalno, odnosno konsolidirane za holdinge i grupacije (i izostavili rezultate njihovih tvrtki sastavnica).
Premda je prvih deset izvještaja velikih tvrtki sa deset posto rasta prihoda i 23 posto rasta bruto dobiti navodilo na optimizam, konačni rezultati pokazali su da su tvrtke s burze izgubile bitku s BDP-om. Sad se i taj skroman rast od 2,6 posto čini poprilično dobar u odnosu na 1,1 posto rasta prihoda na burzi.
Čini se da su i ulagači shvatili problem, ili su tek intuitivno u prošloj godini srušili indeks CROBEX za čak pet posto – s početnih 1839,22 na 1748,81, zadnjeg dana trgovanja u 2018.
Od 88 tvrtki, njih 63 poslovalo je lani pozitivno. Od 10,8 milijardi kuna bruto dobiti u državni proračun uplatit će 1,4 milijardu poreza, pa će im ostati 9,4 milijarde neto dobiti. Četiri tvrtke iskazale su više od milijarde kuna dobiti, a najviše banke – Zaba dvije milijarde, PBZ 1,7 milijardu, a slijede ih Ina sa 1,2 milijarde i HT sa 1,1 milijardom kuna neto dobiti.
Druga strana medalje su gubitaši, najveći je Petrokemija sa 473,5 milijuna kuna, Tehnika je u minusu od 294 milijuna, Uljanik plovidba 266 milijuna, Termes grupa 118,7 milijuna i Viro 101,6 milijuna.
Ina je ostvarila uvjerljivo najveći prihod – 21,9 milijardi kuna, što je rast od 19,2 posto. Slijede je HT sa osam milijardi, Zaba (7,8 milijardi) i PBZ (6,2 milijarde). Adris (šest milijardi) i Atlantic, koji sa 5,3 milijarde kuna zatvara ‘klub pet milijardi‘. Treba napomenuti da su u Atlanticu zadovoljniji rezultatima nego što bi se to moglo išćitati iz stagnacije u prihodima i pada bruto dobiti od 11,3 posto. No, naravno, ti podaci koje smo uzeli za prvu analizu ne otkrivaju cjelovitu sliku poslovanja.
U nastavku donosimo popis tvrtki na koje treba obratiti pozornost. Ove su prošle godine najviše porasle prema prihodima:
Među ovih deset ima i tvrtki koje su lani poslovale u minusu. No, među prvih deset prema prošlogodišnjem rastu bruto dobiti su tri kojima su i prihodi rasli rekordno. To su Pounje, HTP Korčula i Palace hotel Zagreb.
Naravno, burzovni analitičari svaku od spomenutih i ostalih tvrtki promatraju sa znatno većim arsenalom podataka. No, prihod i dobit svakako su parametri koje treba uzeti u obzir, pogotovu kad postoji takav raskorak. Istina, treba uzeti u obzir da kompanije režu troškove i uvode tehnološke inovacije za rast produktivnosti, ali pumpanje dobiti koja nije zasnovana na rastu proizvodnje moglo bi biti opasno, pogotovu u kontekstu usporavanja rasta i očekivanja nove recesije.
Za kompletnu analizu poslovanja u 2018. još treba pričekati rezultate svih tvrtki. Obrađeni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja - koje poduzetnici trebaju podnijeti Fini do kraja travnja - očekuju se u lipnju. Dotad će ovaj burzovni uzorak biti najmeritornije ‘prolazno vrijeme‘ poslovanja u prošloj godini.