Na Ekonomskom institutu u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja tijekom prve godine znanstvenog projekta ‘Mogućnost reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE‘. Rezultati ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća. U zemljama poput Hrvatske, proteklo je desetljeće bilo obilježeno padom industrijske konkurentnosti, porastom udjela nisko tehnološko - intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije te smanjenjem udjela industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti.
Održan je i tematski okrugli stol na kojem su sudjelovali Državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, Zvonimir Viduka iz tvrtke Altpro te ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić.
Gospodska posla
- Industrijska politika je strukturna politika. Ona se bavi proučavanjem postojeće strukture. Prvi cilj industrijske politike je kako i u kojem smjeru mijenjati strukturu da ostvarite veću dodanu vrijednost. Prvi nivo industrijske politike se bavi iskorištavanjem prirodnih resursa. Imate njive, šume, livade, more te na kraju ljude. Imamo velike površine, pijemo 900 milijuna litara mlijeka, a uvozimo 500 milijuna litara mlijeka. Postavlja se pitanje gdje smo kao država pogriješili. Mi iz zemlje koja ima 3 puta veći dohodak kao što je Austrija uvozimo mlijeko. Ili zašto uvozimo meso iz Danske koja isto tako ima tri puta veći dohodak od nas dok mi mislimo da smo puno veća gospoda i ne trebaju nam svinje. Oni uzgajaju 30 milijuna svinja, a mi samo milijun ili dva, kazao je Jurčić te dodao kako nije proizvodnja radi proizvodnje nego zadovoljavanja ljudskih potreba.
>>>EIZ: Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija članica EU
- Zašto političari sebi nikada nisu postavili najprizemnije pitanje? Zašto se uvozi 500 milijuna tona mlijeka? Kada ih to pitate nameću se neki kriteriji, direktive i tako dalje, nastavlja profesor Jurčić te objašnjava kako su regulaciju pisali ljudi koji robe, u ovom slučaju mlijeko, imaju u izobilju i žele ju prodati onima koji to mogu proizvoditi, ali ne znaju kako. Drugi nivo industrijske politike je potražnja za primjerice stolicama, kompjuterima, automobilima – to je svjetska potražnja. Ako hoćete rasti vi se morati uključiti u proizvodnju roba koje imaju svjetsku potražnju, nastavio je profesor te kazao kako smo počeli kaskati za ostalima kada su u pitanju automobilska, avionska te svemirska industrija.
>>>Boris Teški: Nema nam budućnosti dok su stranačke kvote ispred industrijalizacije
- U Njemačkoj ćete za određene poslove za koje ovdje ljudi primaju minimalac dobiti i više od tisuću eura, no Nijemci nikada neće dozvoliti Hrvatima da rade dijelove za VW. Nijemci pomažu svojim velikim tvrtkama jer su pod ingerencijom Vlade. Oni će pomoći VW-u i Opelu, no nikada neće dozvoliti Hrvatima da im proizvode dijelove za automobile i zato se trebamo okrenuti drugim tržištima, smatra Jurčić.
Mario Antonić: Moramo postati svjesni da smo kapitalistička zemlja i već smo neke pomake napravili
- Moramo prije svega raščistiti sa socijalističkim mentalitetom, prije svega u javnoj upravi, ali i gospodarstvu. Moramo se također okrenuti tržištu i postati svjesni kako smo mi sada kapitalistička zemlja, kao i dio tržišta preko 500 milijuna potrošača, kazao je Državni tajnik koji smatra kako u Hrvatskoj i nije sve tako loše i statistika je to prepoznala.
- Zadnji put smo imali gospodarski rast prije deset godina, a bio je generiran vanjskim zaduživanjem i unutarnjom potrošnjom. U 2016. godini rast BDP- a od 3 posto je, prije svega, bio generiran povećanjem izvoza malih i srednjih poduzeća. Još uvijek je to ispod 40 posto, no s obzirom na veličinu zemlje i otvorenost ekonomije te brojke bi trebale biti između 75 i 80 posto, rekao je Antonić, svjestan toga da smo daleko od postizanja takvih rezultata jer nam je za njih potrebno mijenjanje svijesti i brojne zakonske regulative.
>>>Trendovi u prerađivačkoj industriji
Zakon o javnoj nabavi zasigurno će doprinijeti rastu u industrijske proizvodnje. Kada već govorimo o iskorištavanju prirodnih resursa, odnosno znanosti, naglasio bi kako s 1. 1. stupa ne snagu zakon o istraživanju i razvoju čija je svrha uz porezne poticaje potaknuti sudjelovanje znanstvenih institucija i fakulteta sa gospodarstvom i jedinicama lokalne samouprave, izmijenjen je zakon o poticanju i ulaganju, čija je svrha potaknuti zapošljavanje u IT industriji, izmijenjen je zakon o strateškim investicijskim projektima, rekao je Antonić te dodao kako rastu mogu pridonijeti korištenje sredstava iz europskog strukturnog fonda za istraživanje i razvoj.
Viduka: Nismo se snašli u tranzicijskom periodu
Na pitanje kako trenutno opstaje u Hrvatskoj i na inozemnom tržištu Zvonimir Viduka vrlo je jednostavno odgovorio.
- Nedavno su nam došle su narudžbe iz Japana, instaliramo naš mali proizvod koji se neće nikada koristiti u Hrvatskoj takozvani metrosenzor, ponude su stigle iz Indonezije, Slovačke i Francuske- to je naš odgovor kako se trenutno snalazimo, izjavio je Viduka te opisao kako je on temelje počeo stvarati na jednostavnim proizvodima 1994. godine kada je radio na ispitivanju velikih lokomotiva i vlakova.
- Ubrzo sam s grupom inženjera s kojom sam surađivao, obilazeći sajmove, shvatio kako to neće dugo potrajati jer ćemo to moći prodavati samo po Hrvatskoj, BIH te eventualno Srbiji. Tada smo odlučili proizvoditi složene proizvode, u to vrijeme nije bilo poticaja, banke nisu zanimali inovatori, startup-ovi, to polje smrti uništilo je devedeset posto firmi u ono vrijeme koje su osnivali ljudi poput mene. Izgubljen je onaj prvi segment menadžera koji su mogli stvoriti industrijsku klimu, rekao je Viduka.
>>>Hrvatska obrambena industrija kao izvozni brend
- Do novaca smo počeli dolaziti tek sada. Banke nas sada obilaze kada više nemaju kome dati novac, prostora sada ima kao u priči, samo što hale više nikome ne trebaju, izjavio je nagrađivani inovator koji je i sam sudjelovao u izrađivanju industrijske strategije.
- Imam osjećaj kako se u Hrvatskoj rade strategije, raspravlja o njima, ali se vrlo malo primjenjuje, zaključio je direktor tvrtke Altpro.
>>>Žalac pozvala naciju na kreiranje sveobuhvatne strategije razvoja RH do 2030.