Poreznom reformom iz 2016. uvedene su mnoge promjene u sustav oporezivanja dohotka. Obveznici poreza na dohodak već su na prvim isplatama u siječnju 2017. osjetili učinak povećanog osobnog odbitka kao neoporezivoga dijela dohotka i novih poreznih stopa. No tek ovih dana, nakon što su im pristigla privremena porezna rješenja o godišnjoj obvezi poreza na dohodak, bilo da su ostvarili povrat preplaćenog poreza bilo da imaju obvezu plaćanja razlike, mogu sagledati cjelinu poreznih novosti.
>>> Godišnji porez: Prigovor odgađa obvezu plaćanja poreza utvrđenog u privremenom rješenju
Porezni obveznici koji su proteklih godina ostvarivali povrat poreza plaćenoga na drugi dohodak prema ondašnjoj srednjoj poreznoj stopi od 25 posto, a na godišnjoj razini taj im je primitak podlijegao porezu prema stopi od 12 posto, više ne ostvaruju povrat poreza jer je stopa od 12 posto ukinuta.
Od 2017. šest se izvora oporezivih dohodaka grupira u dvije velike skupine: godišnji dohodak i konačni dohodak. Godišnjim dohotkom smatraju se dohodci ostvareni na tržištu rada: plaće i mirovine, dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti i drugi dohodak koji uključuje autorske naknade. Konačnim dohotkom smatraju se svi oblici dohotka od imovine, kapitala (dividende, kamate, kapitalni dobici i izuzimanja), osiguranja, dva oblika drugog dohotka koji se smatraju konačnima i dohodak od samostalne djelatnosti koji se oporezuje paušalno. Osim u visini poreznih stopa kojima se oporezuju tijekom godine, najvažnija razlika između te dvije skupine dohodaka jest u načinu utjecaja na godišnju poreznu obvezu i pravu na upotrebu osobnog odbitka.
Neugodna iznenađenja
Dohodci koji su klasificirani kao konačni dohodak oporezuju se svaki zasebno po propisanoj proporcionalnoj stopi, kao konačno oporezivanje, i ne utječu na ukupnu godišnju poreznu obvezu. Porezni obveznici koji ostvaruju konačne dohotke nemaju pravo na tim dohodcima upotrebljavati osobni odbitak, ni tijekom godine pri plaćanju predujmova poreza ni nakon isteka porezne godine. U skupini godišnjeg dohotka izvori dohodaka ostvareni su na tržištu rada, bilo u radnom odnosu, bilo samostalnim obavljanjem djelatnosti, bilo kao dodatna zarada na temelju različitih ugovora obveznog prava. Stjecatelji godišnjeg dohotka tijekom godine plaćaju predujam poreza, ali to ne mora odgovarati konačnoj godišnjoj poreznoj obvezi. Nakon isteka poreznog razdoblja ti se dohodci oporezuju zbrojeno, uz primjenu propisnih stopa na godišnju poreznu osnovicu. Ukupni godišnji dohodak oporezuje se sljedećim stopama: 24 posto na poreznu osnovicu do 210.000 kuna i 36 posto na dio godišnje osnovice koji prelazi 210.000 kuna.
>>> Službeni automobil: Prema novoj uputi Porezne nema PDV-a na upotrebu u privatne svrhe
Porezni obveznici koji ostvaruju godišnji dohodak imaju pravo na osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka za sebe, uzdržavanu djecu i druge uzdržavane članove obitelji. Porezni obveznici koji su proteklih godina ostvarivali povrate poreza plaćenoga na kamate ili dividende prema toj osnovi više nemaju povrat poreza. Isto tako, porezni obveznici koji su proteklih godina ostvarivali povrate poreza plaćenog na drugi dohodak prema ondašnjoj srednjoj poreznoj stopi od 25 posto, a na godišnjoj razini taj im je primitak podlijegao porezu prema stopi od 12 posto, više ne ostvaruju povrat poreza na dohodak jer se ta stopa više ne primjenjuje pri oporezivanju godišnjih dohodaka.
Dvije stope
Obvezu plaćanja razlike poreza imaju porezni obveznici koji su na godišnjim dohodcima platili predujam poreza prema stopi od 24 posto, a dio tih dohodaka na godišnjoj razini podliježe porezu prema stopi od 36 psoto. Naprimjer, porezni obveznik koji je ostvario godišnji dohodak od 400.000 kuna, od čega 300.000 kuna od plaće i 100.000 kuna od drugog dohotka, a nema uzdržavanih članova, obvezan je platiti razliku poreza jer je već na plaći iskoristio cijelu godišnju osnovicu na koju se primjenjuje stopa od 24 posto, zbog čega mu primitak od drugog dohotka ulazi u porezni razred koji se oporezuje stopom od 36 posto. Porezni obveznik koji je ostvario 400.000 kuna dohotka od plaće nema obvezu plaćanja razlike prema godišnjem obračunu jer je već na plaći platio predujam poreza prema stopi od 36 posto.
>>> Korektivne stavke: Porez na dobit može se umanjiti rezerviranjem budućih troškova
Godišnji obračun poreza nameće im jednako godišnje porezno opterećenje. Razliku prema godišnjem obračunu moraju platiti i porezni obveznici koji su tijekom godine iskoristili osobni odbitak za dijete ili drugog uzdržavanog člana, a ta je osoba ostvarila primitke veće od 15.000 kuna. U tom je slučaju porezni obveznik za cijelu godinu izgubio pravo na uvećanje osobnog odbitka, što rezultira obvezom plaćanja razlike godišnjeg poreza. Jednako je s poreznim obveznicima koji su iz bilo kojeg razloga neovlašteno iskoristili ukupni mjesečni osobni odbitak kod dva isplatitelja (npr. na plaći i na mirovini) te im se u godišnjem obračunu nivelira godišnje pravo i godišnja porezna obveza. To su najčešći razlozi zbog kojih neki porezni obveznici prema godišnjem obračunu ostvaruju povrate tijekom godine preplaćenog poreza na dohodak, a neki imaju obvezu u roku od 45 dana platiti razliku poreza.