Nedostatak radne snage, posebno izražen u djelatnostima sezonskog karaktera poslovanja, utječe na pojačani interes poslodavaca za radnim angažiranjem maloljetnika. Prema važećim propisima poslodavci se mogu koristiti radom maloljetnika na jedan od dva načina: angažiranjem maloljetnog učenika srednje škole preko ovlaštenog posrednika ili sklapanjem ugovora o radu s maloljetnim radnikom.
Dva načina
Učenici srednjih škola mogu raditi preko srednjih škola i učeničkih domova koji su kao ovlašteni posrednici upisani u posebnu evidenciju Ministarstva rada. Učenici mogu raditi samo u vrijeme školskih praznika na temelju ugovora o povremenom radu redovnog učenika koji se sklapa u četiri primjerka.
Stranke ugovora su naručitelj posla i učenik, a ako je učenik maloljetan, mora ga supotpisati njegov zakonski skrbnik. Više nije propisana obveza dostavljanja jednog primjerka ugovora inspektoru rada, kako je to bilo uređeno ranijim propisima. Naručitelj posla nakon obavljenog posla ovjerava ugovor i dopunjuje ga podacima o stvarno obavljenim satima rada i iznosu učenikove zarade, a učenik ga predaje posredniku.
>>>Marija Zuber: Ako ‘honorarčite’ uz plaću ili mirovinu, ništa od povrata poreza
Posrednik naručitelju fakturira učenikovu zaradu uvećanu za 5,5% doprinosa koje posrednik plaća za učenika kao osobu osiguranu u posebnim okolnostima i za svoju proviziju, koja ne može iznositi više od 10%. Zaradu učeniku isplaćuje posrednik, kao neoporezivi primitak do iznosa 60.600 kuna na godinu.
Drugi način radnog angažiranja maloljetnika je zapošljavanje prema Zakonu o radu. Riječ je o osobi koja je tražitelj posla i više nije u sustavu obrazovanja. Maloljetnog radnika može se primiti u radni odnos na određeno ili na neodređeno vrijeme, s punim ili s nepunim radnim vremenom. Ne može se zasnovati radni odnos s maloljetnikom koji još uvijek pohađa osnovnu školu.
Ugovor koji skapaju poslodavac i maloljetni radnik mora imati propisani sadržaj identičan kao za druge radnike, samo je za njegovo sklapanje potreban pristanak roditelja ili zakonskog skrbnika. Nakon sklapanja ugovora, maloljetni radnik ima sve obveze i prava iz radnog odnosa kao punoljetni radnici, ali i dodatnu zaštitu.
>>>Apartmani i plovila: Minimalna dobit uvjet je za manji porez na dobit
Ima pravo na plaću određenu kolektivnim ugovorom odnosno pravilnikom o radu, najmanje u iznosu propisane minimalne plaće i pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima iz opravdanih razloga ne radi. U Poreznoj upravi pribavlja se porezna kartica kako bi se radnik na plaći koristio neoporezivim osobnim odbitkom, teče mu mirovinski staž, osiguran je u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja, koje uključuje i zaštitu u slučaju ozljede na radu. Poslodavac je obvezan za njega uplaćivati doprinose propisane za osobe u radnom odnosu.
Nema prekovremenih
U oba slučaja, bilo da se zapošljava za vrijeme školskih praznika preko ovlaštenih posrednika bilo zasnivanjem radnog odnosa, maloljetni radnik uživa posebnu zaštitu. Zaštita se odnosi na poslove na kojima ne smije raditi, raspored radnog vremena i ako je u radnom odnosu, na povoljniju duljinu godišnjeg odmora.
Maloljetnik ne smije raditi na poslovima koji su posebnim propisima određeni kao poslovi s posebnim radnim uvjetima i na osobito teškim i za zdravlje štetnim poslovima. Riječ je o poslovima koji zahtijevaju povećani psihofizički napor odnosno rad s otrovnim i po zdravlje štetnim kemikalijama. Zabranjen je rad maloljetnika u kockarnicama, salonima za igre na sreću, diskotekama, noćnim barovima i noćnim klubovima te na drugim sličnim poslovima koji mogu ugroziti njihovo ćudoređe.
>>>Porez na kuće za odmor vraćen u porezni sustav
Ako je maloljetnik stariji od 15 godina, može raditi osam sati na dan odnosno 40 sati na tjedan. Radi li na dan više od četiri sata i 30 minuta, ima pravo na plaćenu stanku od najmanje 30 minuta. U svaka 24 sata mora mu se osigurati odmor između dva radna dana od najmanje 14 sati neprekidno (punoljetnim radnicima – 12 sati).
Njegov tjedni odmor mora iznositi najmanje 48 sati neprekidno (punoljetnim radnicima – 36 sati). Zabranjen je rad maloljetnika u razdoblju između 20 sati uvečer i šest sati idućeg dana. Maloljetniku se ne smije naložiti prekovremeni rad, čak ni ako je zaposlen s nepunim tjednim radnim vremenom.
Ima pravo na puni godišnji odmor od najmanje pet tjedana, a ako zbog kraćeg trajanja radnog odnosa nije za kalendarsku godinu ostvario pravo na puni nego na razmjerni dio godišnjeg odmora, razmjerni dio mu se određuje u trajanju 1/12 punoga godišnjeg odmora za svaki mjesec proveden u radnom odnosu. Ako mu prestane radni odnos, a nije iskoristio godišnji odmor na koji je stekao pravo, poslodavac mu je obvezan isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor.