(Ne)moguća misija: Što privremeni Duško Grabovac može na čelu Luke Rijeka?

Jędrzej Miroslaw Mierzewski otišao je iz Rijeke i prije nego što je kao predsjednik Uprave Luke Rijeka potpisao godišnji financijski izvještaj o poslovanju u 2018. Njegova ostavka prihvaćena je s 1. travnjem, pa su izvještaj potpisala preostala dvojica članova Uprave Tomislav Kalafatić i Bartłomiej Michał Pastwa koji su vodili kompaniju mjesec dana.

Sad je i u Sudskom registru potvrđeno da je od početka svibnja Duško Grabovac privremeno prebačen u Upravu iz Nadzornog odbora, gdje je (bio) predstavnik mirovinskih fondova. Široj javnosti poznatiji je kao nogometni funkcionar, poslovni krugovi poznaju ga kao direktora DOMUSA (današnji AMEC RIJEKATEKSTIL), te menadžera u ALLIANZU. Politički dio karijere odradio je početkom devedesetih kao savjetnik premijera Hrvoja Šarinića, zatim pomoćnik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost te u Ministarstvu vanjskih poslova. Prije šest godina slovio je kao najizglednije rješenje da bude nestranački kandidat (s podrškom HDZ-a) za riječkog gradonačelnika, ali do te kombinacije nije došlo.

Grabovac je imenovan privremenim zamjenikom (nepostojećeg) predsjednika Uprave, i Luku će voditi najduže do kraja godine. Dotad bi poljski OT LOGISTICS koji je s 26,51 posto vlasništva najveći dioničar Luke, trebao pronaći novo kadrovsko rješenje u kompaniji koja ne posluje onako kako su planirali novi vlasnici najvećeg dioničarskog paketa. Riječki poslovni krugovi ne daju prevelike šanse Grabovcu da ostane duže na čelu Luke.

Mierzewski je očito smijenjen zbog rezultata poslovanja. 'Peglanje' kompanijskih kartica, zbog čega je PU primorsko-goranska u suradnji s Državnim odvjetništvom u tišini podigla kaznenu prijavu i prije ostavke, u cijeloj je priči manje važno, ali pokazuje menadžerske principe. Važnije je što je Luka, nakon petogodišnje stagnacije, lani smanjila prihode za pet posto, a gubitke povećala sa 6,5 milijuna kuna na 26,8 milijuna. Osim loše prošle godine, prve pod poljskom upravom, Luka ima i neizvjesnu budućnost. Uprava u financijskom izvještaju priznaje da se kasni u izvođenju dva projekta za rekonstrukciju i nadgradnju infrastrukture u Rijeci i Bakru,  za što je iz fondova EU već odobreno gotovo 34 milijuna eura bespovratnih sredstava (85 posto investicije). No, radovi vjerojatno neće započeti ove godine, pa zbog prolongiranja rokova dolazi u opasnost uskraćivanja tih sredstava.

Paralelno s ovim događajima u Luci aktualizirano je 'kinesko šuljanje' oko starog projekta nizinske pruge, za koju se stručnjaci ne mogu složiti je li i u kojoj mjeri isplativa. Taj projekt građevinski lobi godinama najavljuje kao spas za budućnost najveće hrvatske luke. Korist će svakako imati izvođači (i vjerojatni koncesionari). No, nizinski pravac mogao bi se isplatiti tek sa znatno većim prometom, koji se pak može isplatiti samo uz širenje, odnosno preseljenje riječke luke na Krk.

Sve to su priče na predugom štapu. A dok Poljaci (i Hrvati) ne znaju što bi, Slovenci kreću u gradnju drugog kolosijeka na 27-kilometarskom uskom grlu pruge od Kopra do Divače.

Zato je Duško Grabovac u poziciji da veliki riječki lučki požar gasi s dječjom kanticom za vodu. Ubrzavanje projekata EU i spašavanje 34 milijuna eura izgleda kao prva (ne)moguća misija.