Nordijske zemlje mogle bi definirati minimalnu cijenu emisije stakleničkih plinova kako bi osigurale ulaganja u ‘zelenu‘ energiju u slučaju da europski sustav trgovine dozvolama ne bude reformiran kako bi se osigurala njegova efikasnost, prenose europski mediji zaključak najnovijeg izvješća.
Plan se priprema već godinu dana a njegov je autor finski biznismen Jorma Ollila, koji je gotovo 10 godina bio na čelu britansko-nizozemskog naftnog diva Royal Dutch Shella, a vodio je i Nokiju.
>>>Pariški sporazum stupio na snagu u Hrvatskoj
Njegova objava vremenski se poklopila s početkom zaključnih pregovora o reformi europskog sustava trgovanja dozvolama za emisiju štetnih plinova.
Predstavnici zemalja Europske unije, Europskog parlamenta i Europske komisije sastali su se u utorak u Bruxellesu kako bi razgovarali o tome kako bi ključni europski instrument za suzbijanje promjena klime na Zemlji trebao izgledati u razdoblju od 2021. do 2030. godine.
Iako de facto nisu još ni započeli, nade o reformi već blijede, primjećuje europski informativni portal EUobserver.
"Mislim da je svima jasno da ovo nije dovoljno. Prijedlog (EU) neće osigurati cijenu ugljičnih emisija koja nam je potrebna kako bi se dekarbonizirali industrijski sektori", kazala je šefica skupine nevladinih udruga i akademika iz 70 zemalja Carbon Market Watch Femke de Jong. Cilj je te udruge da tržište dozvola za emisiju štetnih plinova postane "efikasan alat za ublažavanje promjena klime".
"Mislim da je sasvim logično što se raspravlja o dopunama sustava. Minimalna cijena dozvola - bar na regionalnoj razini - izgleda kao realna opcija", dodaje ona.
>>>Presedan: Švedski mirovinski fond prodao udjele u tvrtkama koje ‘krše’ Pariški klimatski sporaz
Upravo je instrument minimalne cijene ugljičnih emisija predložen kao moguće rješenje za nordijsku regiju. Kao osnova poslužila bi minimalna cijena emisija u Velikoj Britaniji kako bi se osigurali snažniji poticaji za prijelaz na zelenu energiju, navodi se u izvješću.
Britanija je uvela minimalnu cijenu 2013. godine i taj se instrument pokazao jako efikasnim, ističe De Jong, podsjećajući da su prošle godine emisije štetnih plinova iz ugljena u Britaniji smanjene za 60 posto.
Prema britanskom sustavu, cijene emisije štetnih plinova automatski rastu a u razdoblju od 2016. do 2020. godine njihov je minimum određen na 18 funti (20 eura).
U Europi cijena ugljika iznosi pet eura a trebala bi porasti na 40 eura da bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog klimatskog sporazuma. U 2030. godini trebala bi iznositi 100 eura.
Nordijska regija u cjelini spada među 12 najvećih gospodarskih područja u svijetu i već je danas dokaz da prijelaz na zelenu energiju može ići ruku pod ruku s ekonomskim rastom, napominje EUobserver.
"Idelano bi se to trebalo riješiti na razini EU, ali ako to ne bude moguće u kratkoročnoj perspektivi, logično je raditi na regionalnom rješenju", zaključuje De Jong.