[caption id="attachment_382699" align="alignright" width="202"]
Piše Sanja Meštrović, MBA, voditeljica transformacijskih projekata SAP CEE[/caption]
Nedavno sam sudjelovala na panelu konferencije #DigitalTakover, najvećem događaju o digitalnoj transformaciji u regiji Jugoistočne Europe. Tema o kojoj smo raspravljali bila je naslovljena "Sve se može svesti na algoritam – osim zaposlenika." Tijekom pripreme za raspravu, pitala sam neke od svojih kolega i prijatelja na društvenim mrežama što misle o toj izjavi. Svi su odgovorili jednoznačno i bez sustezanja: „Naravno da su ljudi najveća vrijednost u svakoj tvrtki!"
To me navelo na razmišljanje: Koliko tvrtki ZAISTA vjeruje da su zaposlenici najveća vrijednost? Štoviše, ako je odgovor na to pitanje toliko očit – zašto je o tome uopće potrebno raspravljati?
Razmislite: koliko ljudi poznajete koji stvarno vole svoj posao i tvrtku za koju rade? Koliko ljudi može bez zadrške reći da ih njihova tvrtka doista smatra svojom najvećom vrijednošću? U današnje doba digitalne transformacije, jedini način na koji se može utvrditi koliko neka tvrtka doista poštuje svoje zaposlenike, jest kroz promatranje kulture te organizacije.
Još u prošlom stoljeću Peter Drucker je rekao: "Kultura jede strategiju za doručak." Pod time je ustvrdio kako će organizacijska kultura uvijek nadvladati poslovnu strategiju. Ta izjava je i danas točna. Ono što bih joj ja dodala jest da će organizacijska kultura „pojesti“ inovaciju za ručak i transformaciju za večeru. Time želim reći da je kultura organizacije ono što definira njenu inovativnost, a time i njenu sposobnost transformacije.
Nekoliko desetljeća poslije Druckerove izjave znamo da su ekonomski sustavi prošli razvoj od agrarnih, preko industrijskih pa sve do uslužnih, da bi se danas evoluirali u „Ekonomiju doživljaja“. Danas, više nego ikada prije, tvrtke se moraju usredotočiti na stvaranje kulture koja je utemeljena na jasnim vrijednostima i koja pruža istovjetni doživljaj za svoje kupce kao i svoje zaposlenike.
Međutim, činjenica je da je tvrtkama teško definirati svoju kulturu i ostati vjeran svojim vrijednostima. Taj izazov u današnjim kompanijama, Simon Sinek odlično objašnjava kroz paradigmu: "Većina lidera ne shvaća koju igru igraju."
Definirati zdravu organizacijsku kulturu, slično je definiranju zdravih načina prehrane. Ovo su moja tri savjeta kako uspješno postići uspostavljanje zdrave organizacijske kulture:
1. Ono si što jedeš = Znaj koja je tvoja organizacijska kultura
Baš poput ljudi, tvrtke postaju ono što „jedu“. Ako vole timski rad, postati će tvrtka koja se sastoji od učinkovitih timova. Ako tvrtka živi za stvaranje novih ideja, postati će inovativna. Ako potiče promjene, postati će agilna. Međutim, ako tvrtka samo propovijeda „zdravi život“ a potajno „jede brzu hranu“ – takva kompanija ne može ostati zdrava.
Dakle, ako ste tvrtka koja nastoji preživjeti u današnjem poslovnom okružju obilježenom brzim promjenama, morate prvo znati odgovor na ovaj niz pitanja:
- Tko ste?
- U što vjerujete?
- Što je svrha vašeg postojanja, ili, zašto radite to što radite?
Kad uspostavite vlastitu kulturu, kad jasno definirate svoje vrijednosti i uvjerenja – privući ćete zaposlenike koji će osnažiti vaše poslovanje i omogućiti vam ostvarenje vizije i strategije.
2. Riskirajte i iskušajte nešto novo! Raznolikost je dobra – potiče inovacije.
Nakon što uspostavite zdravu kulturu, dopustite zaposlenicima da dodaju svoj „začin“. Pod „začin“ mislim na ideje i preuzimanje odgovornosti. Dopustite zaposlenicima neka oplemene organizacijsku kulturu svojim mišljenjima, kritičkim razmišljanjem i različitim rješenjima. Pružite im priliku da se izraze.
Da biste to postigli, ono što morate učiniti je stvoriti radno okružje u kojem je dopušteno griješiti. Okružje u kojem je dopušteno riskirati. Budite tvrtka u kojoj nije grijeh ne uspjeti. Riskirajte i griješite – ali brzo! Naučite lekciju i nastavite sa slijedećim zadatkom. Izvrstan primjer primjene takvog "recepta" možete vidjeti u priči o poduzetnom znanstveniku Astro Telleru koji radi za Google X.
3. Želite li biti fit – morate transformirati način na koji „jedete“
Kao što Raj Ramesh opisuje u svom videu „Koji je najbitniji faktor poslovne transformacije?“ – želi li biti fit, organizacija, poput čovjeka, mora se usredotočiti na prave stvari. Prema mom iskustvu, 70% dijeta – ne uspijeva. Prema konzultantskoj tvrtki McKinsey, 70% poslovnih transformacija ne uspijeva.
Kad govorimo o digitalnoj transformaciji, uglavnom govorimo o procesima, poslovnim modelima i tehnologijama. Isto tako, kad želimo smršavitti, usredotočimo se na tjelovježbu i često se važemo. Međutim, praćenje tih parametara rezultira samo s 20% uspjeha. Najvažnijih 80% definira što, kada i kako jedemo. U digitalnoj transformaciji 80% uspjeha definiraju - ljudi.
Zašto se onda fokusiramo na nebitno? Odgovor je jednostavan: zato što je tako LAKŠE. Prilično je ljudski izabrati put manjeg otpora. Posjet teretani i rekreativno bavljenje sportom jednostavnije je nego promjeniti navike hranjenja lošim namirnicama u pogrešno doba dana (ima li išta bolje od kantice sladoleda prije spavanje dok gledate film? ?).
Međutim, ako želite smršaviti i ostati na idealnoj težini zauvijek, morate promijeniti navike prehrane i vrstu hrane koju jedete. Tako je i s organizacijama – žele li provesti uspješnu transformaciju poslovanja, moraju se fokusirati na svoje zaposlenike.
Stoga, kao lider, ako želite uspješno provesti transformaciju svoje organizacije morate se usredotočiti na ono čime možete pomoći zaposlenicima u zadaćama koje moraju obaviti. Pomognite pojedincu da biste transformirali kolektiv. Vodite primjerom. I formulirajte viziju tvrtke tako da se zaposlenici s njome mogu poistovjetiti. Kada postane teško – nemojte odustati! U tom kontekstu, izjave poput "naši ljudi su naša najveća vrijednost" bit će svima probavljive i imati će dobar okus.
Bon appetit! Budite fit!
Koji je vaš recept za uspješnu digitalnu transformaciju?