Poljoprivreda i turizam prve su djelatnosti na udaru klimatskih promjena. Upravo privatni sektor trebat će odigrati ključnu ulogu u prilagodbi, a ulaganja u nove tehnologije razvijaju kreativnost stručnjaka i donose nova radna mjesta. U novom broju Lidera možete čitati o tome kako prilagoditi biznis ovim promjenama kako ne bi propao u budućnosti,a ovdje donosimo listi 7 sektora koji su najugroženiji.
1. Poljoprivreda: Između veće štete i većih prinosa
Posebno je osjetljiva na klimatske promjene jer je općenito jako ovisna o vremenskim prilikama. Sva izravna klimatska obilježja – temperatura, oborine i vremenski uvjeti – utječu na proizvodnju. Zbog ukupne vrijednosti, utjecaja na sigurnost hrane i radnih mjesta koja otvara poljoprivreda je važna grana hrvatskoga gospodarstva na koju su već u proteklih nekoliko godina snažno utjecale klimatske promjene. Posljedice ekstremnih vremenskih pojava kao što su poplave i tuče te nedostatak vode bili su prosječni gubici od 176 milijuna eura na godinu od 2000. do 2007., a razmjeri štete u budućnosti bi se mogli i povećati. Ranija cvatnja i sazrijevanje pojedinih sorata grožđa, maslina i voća zbog toplije zime i proljeća donekle pozitivno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, što omogućuje veće prinose. Međutim, vinogradarske regije mogle bi proširiti svoje sortimente, zbog čega bi se izgubila regionalna obilježja vina i smanjila njihova konkurentnost.
2. Turizam: Strah od prevrućih ljeta
Vrlo važan sektor za Hrvatsku koji ostvaruje oko 20 posto BDP-a i zapošljava gotovo 30 posto od ukupnog broja zaposlenih. Zbog porasta prosječnih dnevnih temperatura duž jadranske obale (srpanj i kolovoz trenutačno su najaktivniji mjeseci) mnogi turisti mogli bi u budućnosti ljeti izbjegavati ta odredišta u korist hladnijih lokacija. Također, velikom dijelu turističke infrastrukture prijete poplave u slučaju podizanja razine mora. Oboje bi moglo imati ozbiljne posljedice u mnogim lokalnim zajednicama ima li se na umu važna uloga turizma u nacionalnom gospodarstvu. Uz obalu, tu su druga posebna prirodna područja, poput kopnenih nacionalnih parkova. Više temperature mogu izazvati različite promjene obalnih i kopnenih ekosustava, primjerice promjenu sastava vrsta (uključujući povećanje broja komaraca) i razine algi, što oboje može negativno utjecati na turizam.
3. Zdravstvo: Prijetnja od toplinskih udara
Učinci na zdravlje također izazivaju veliku zabrinutost u vezi s klimatskim promjenama u Hrvatskoj. U posljednjih su nekoliko godina događaji poput toplinskih valova već utjecali na hrvatske građane i taj će se utjecaj vjerojatno povećavati zbog budućih klimatskih promjena. U ekstremnim su vremenskim uvjetima posebno ugrožene starije osobe i kronični bolesnici. Osim toplinskih udara mogu se promijeniti alergijski obrasci koji proizlaze iz promjena u koncentraciji peluda, povećati broj bolesti koje prenose komarci, ptice i drugi organizmi zbog veće migracije egzotičnih vrsta i duljih toplih razdoblja te broj bakterija u hrani.
4. Voda: Što s močvarama?
Zbog njezine uporabe za piće, u poljoprivredi i proizvodnji hidroenergije te nezamjenjive uloge močvarnih područja u održavanju ekosustava voda je važan prirodni izvor. Budući da je Hrvatska bogata njome, taj se izvor ne smatra ograničavajućim čimbenikom za razvoj. Iako u Hrvatskoj nema nestašice vode, ima rizika, posebice u sektoru poljoprivrede (nestašica vode u ključnim razdobljima vegetacije), domaćoj proizvodnji električne energije (smanjenje vodotoka može utjecati na proizvodnju hidroelektrana) i nastajanju močvarnih područja.
5. Energetika: Dolazi vrijeme solarne energije
Iako ugljen i nafta i dalje imaju važnu ulogu u hrvatskom energetskom sektoru, Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina povećala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Iako je to pozitivan trend s ekološkog stajališta, ima nedoumica zbog klimatskih promjena jer one mogu utjecati osobito na proizvodnju energije iz domaćih hidroelektrana. Međutim, očekivani broj toplih dana vjerojatno će povećati i mogućnosti iskorištavanja solarne energije.
6. Ribolov i ostale industrije vezane uz more: Opasni porast razine mora
Promjene u distribuciji vrsta u Jadranskome moru imat će i pozitivne i negativne učinke koji možda neće biti ujednačeni. Još se ne zna točno koliko će se podizati razina Jadrana. Mnogo je važnih gospodarskih aktivnosti uz hrvatski obalni pojas ili u njegovoj blizini (npr. turizam, brodogradnja, pomorski promet, poljoprivreda), zbog čega bi porast razine mora mogao postati jedan od najskupljih učinaka klimatskih promjena.
7. Biološka raznolikost i ekosustav: Kako upravljati zaštićenim područjima
Utjecaj klimatskih promjena na biološku raznolikost i ekosustave već je vidljiv u zaslanjivanju močvara i kopnenih vodotoka. Promjene vegetacije i temperature zbog toga mogu prouzročiti promjene u ekosustavima, pa tako i fragmentaciju staništa za mnoge vrste, što pak može zahtijevati prilagodbu u upravljanju zaštićenim područjima.