Trenutno je glavna društvena tema cjelovita kurikularna reforma. Prvi puta, nakon dugo vremena, angažirale su se gotovo sve udruge, portali, tvrtke i pojedinci kako bi pružili podršku stručnom timu za izradu novog kurikuluma te pokazali koliko je ovo pitanje bitno.
Bitno je jer utječe na nekoliko razina društva, a prije svega, na buduće generacije. Kao edukator, ali i kao learning architect u edukacijsko-tehnološkoj (edtech) tvrtki, gledam na važnost novog kurikuluma iz 3 perspektive.
Iz perspektive roditelja
Roditeljima je jako važno da njihova djeca dobiju što kvalitetnije obrazovanje koje će razviti njihove kompetencije, te usmjeriti njihove buduće karijere. Pod kompetencijama, mislim na znanja, vještine i stavove. Trenutni obrazovni sustav u Hrvatskoj ne razvija ključne kompetencije koje će mladima pomoći u zapošljavanju. Stoga, svaki roditelj, koji razmišlja o budućnosti svoga djeteta, bi trebao ozbiljno sagledati sve aspekte novog kurikuluma i zapitati se želi li da njihovo dijete odrasta i živi u modernom, obrazovanom i tehnološki naprednom društvu.
Iz perspektive poslodavaca
Stalno čujemo i čitamo kako se poslodavci u IT sektoru žale zbog nedostatka obrazovanog kadra. Nedostatak je toliki da skoro nitko ni ne pita za diplomu, već da li ste spremni učiti, pa se u IT-u zapošljavaju ljudi s različitim obrazovnim pozadinama. Tehnologija je otišla daleko i u sektorima bankarstva, proizvodnje, osiguranja, ali zaposlenike i dalje teško nalazimo. Razlog tomu je nedovoljno obrazovano stanovništvo koje je prolazilo 15-tak godina kroz školski sustav, a iz njega je izašlo bez kompetencija koje tvrtke i tržište traže. Kako sve tvrtke razmišljaju dugoročno, mnoge se pitaju koga će zapošljavati za nekoliko godina, kada konkurencija na svjetskom tržištu bude prejaka. Upravo zato su mnoge tvrtke, prvenstveno one iz IT sektora, snažno poduprle ovu reformu. Ova reforma stavlja nagalasak na STEM predmete (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) koji su osnova današnje ekonomije, a sve sa ciljem da mladi ljudi uđu na tržište rada opremljeni potrebnim kompetencijama. Samim time će naše tvrtke više zapošljavati stručne ljude, a mladi neće imati potrebu tražiti posao u drugim državama.
Iz perspektive djece i mladih
Već sam pisala o novim metodama učenja koje su starijim generacijama nedostupne, čak i nezamislive. Današnja djeca i mladež uče brže, koristeći najnovije tehnologije, društvene mreže i alate. Međutim, veliki broj hrvatskih škola koristi grafoskop kao alat u nastavi, dok djeca u Velikoj Britaniji ili Kini uče pomoću tableta. Takav nesrazmjer u pristupu je poražavajući. Novi kurikulum će pomoći u modernizaciji školstva, omogućit će profesorima i nastavnicima korištenje suvremenih obrazovnih metoda koje će poticati kreativnost, inovativnost i kritičko razmišljanje.
Mlade i sve buduće generacije trebaju biti progresivnije od sadašnjih, a naš zadatak je da im osiguramo uvjete za održivi razvoj. Pitanje kurikularne reforme nije političko pitanje, već gospodarsko i društveno, te ga kao takvo treba i tretirati. Dosada smo već svi shvatili da je obrazovanje stup svakog društva, a ako želimo da novi naraštaji uživaju u blagodatima modernog doba, trebamo odgovorno pristupiti razvoju kvalitetnog obrazovanja.
Maja Katinić, Learning Architect/Trainer
O autorici: Maja Katinić koja ima višegodišnje iskustvo i specijalizirana je kako za izradu trenerskih curriculuma, tako i za facilitiranje istih te ujedno edukaciju odraslih u smjeru ovladavanja trenerskim kompetencijama. Kompetencija u mjerenju učinka edukacije na organizaciju (Training Evaluation) Maju svrstava u sam vrh stručnjaka kada je u pitanju područje razvoja trenerskih programa te mjerenje učinka istih. Svoju usku specijalnost Maja je razvila kao Learning Architect za područje e-learninga, a svoj entuzijazam upravo na tom području ispoljava u agenciji za digitalno učenje eWyse.