Aktualno
StoryEditor

Ovrha na plaću: Na teret poslodavca odvjetnik, javni bilježnik, Fina i sudska pristojba

02. Lipanj 2018.

Hrvatska je među rijetkim državama u kojima su poslodavci silom zakonske norme prisiljeni ovršiti plaću radnika bez mogućnosti naplate troškova koji im pritom nastaju. Odvjetnici, javni bilježnici i Financijska agencija kao sudionici u postupku ovrhe naplaćuju svoju uslugu, sudovi ne naplaćuju punu cijenu usluge, ali naplaćuju pristojbu. Sve troškove koji su nastali u vezi s naplatom potraživanja u ovršnom postupku ovrhovoditelj prebaci na teret ovršenika i naplaćuje ih zajedno s glavnicom duga i zateznim kamatama.

Na kraju proizlazi da svi sudionici ovršnog postupka naplaćuju troškove koji su im nastali u vezi s ovrhom, a neki ostvaruju i zaradu. Svi – osim poslodavaca. Prema postojećim propisima, ovrhovoditelj može birati na kojoj će imovini ovršenika pokrenuti postupak naplate svoje tražbine. Ako zatraži ovrhu nad plaćom, takav zahtjev dostavlja ovršenikovu poslodavcu (poslodavcu radnika koji je ovrhovoditeljev dkoužnik) i poslodavac je dužan plijeniti radnikovu plaću te, umjesto na radnikov tekući račun, dostavljati je ovrhovoditelju.

Koliko se plijeni

Koji dio radnikove plaće poslodavac usteže i dostavlja radnikovu ovrhovoditelju, propisano je čl. 173. Ovršnog zakona. Ovrha nad plaćom je ograničena, plaća se može plijeniti samo do propisanog iznosa koji ovisi o visini radnikove neto plaće. Ako je radnikova neto plaća manja ili jednaka prosječnoj plaći ostvarenoj u Hrvatskoj, plijeniti se smije četvrtina radnikove plaće, ali najviše do iznosa dvije trećine prosječne plaće RH. Ako je veća od republičkog prosjeka, plijeniti se smiju dvije trećine radnikove plaće, ali najviše do iznosa dvije trećine prosječne neto plaće.

>>>Birokratski apsurdi između života i smrti

Drukčija su pravila zaštite od ovrhe dijela plaće propisana u slučaju kad se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta, odnosno u svrhu naplate tražbine po osnovi obveze zakonskog uzdržavanja. Posebna su pravila određena i u slučaju kad se provodi ovrha radi prisilne naplate poreznih obveza, ali samo ako je postupak započet prije 1. siječnja 2017.

Što se ne plijeni

Neke novčane primitke poslodavac ne smije plijeniti. Ne smije plijeniti naknadu za bolovanje, naknadu koju isplaćuje na svoj teret i naknadu za bolovanje koju isplaćuje na teret HZZO-a. Zaštitu naknade za bolovanje koja se isplaćuje na teret HZZO-a nije problem provesti u praksi jer je riječ o primitku koji se zasebno iskazuje u evidencijama poslodavca, ali teškoća je utvrđivanje dijela mjesečnog primitka koji se odnosi na naknadu za bolovanje na teret poslodavca koja se u poreznom smislu smatra plaćom. Radnik je često na bolovanju samo u dijelu mjeseca, pa treba utvrditi koji je dio mjesečnog primitka u cijelosti zaštićen u postupku ovrhe, a nad kojim dijelom treba provesti ovrhu u ograničenom iznosu. To podrazumijeva zahvate u računalne programe za obračun plaća koji omogućuju prepoznavanje dijela neto naknade plaće za bolovanje koji je u cijelosti zaštićen od ovrhe.

Poslodavac ima određene obveze i u slučaju kad ovrhovoditelj nije zatražio ovrhu nad plaćom, nego je preko Fine zatražio ovrhu nad novčanim sredstvima, pa je radnik, kako bi dio svojih primanja zaštitio od prisilne naplate u korist vjerovnika, otvorio tekući račun na kojemu se ne provodi ovrha (tzv. zaštićeni račun). Donese li mu radnik ispravu o otvorenom zaštićenom računu, poslodavac je obvezan dio radnikovih primanja usmjeravati na taj račun, a ostatak na redoviti tekući račun na kojemu se provodi ovrha nad novčanim sredstvima.

Radno mjesto za ovrhe

Poslodavac ima teškoća i u situacijama kad treba odrediti prednosni red među više ovršnih isprava kojima se zahtijeva prisilna naplata na plaći radnika. O tome treba voditi evidenciju za svakog radnika. Pri tome poslodavac ne smije oštetiti ni radnika ni ovrhovoditelja. Ako se uzme u obzir kompliciranost ovršnih propisa i njihove česte izmjene te činjenicu da dugovi radnika često podrazumijevaju obvezu valutnog preračunavanja i obračun zateznih kamata, jasno je da se odjeli obračuna plaća teško nose s tim obvezama. Troškovi koji pritom nastaju poslodavcu nisu mali. Veliki poslodavci imaju ustrojena radna mjesta na kojima rade radnici kojima je jedini ili pretežiti posao briga o ustegama iz plaće.

>>>SDP predstavio mjere za pomoć blokiranima, njima SDP glavni uzrok problema

U nekim se europskim državama posao koji poslodavac obavlja za ovrhovoditelja naplaćuje od radnika. U Hrvatskoj se svi ti troškovi prebacuju na rashode poslovanja poslodavca iako nisu povezani s njegovim poslovanjem, već proizlaze iz osobnih, privatnih obveza radnika. To nije najvažniji, ali je jedan od brojnih razloga niske konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

25. studeni 2024 08:05