Prelazak iz 2017. u 2018. za brojne će male poduzetnike biti prijeloman zbog izlaska iz sustava PDV-a. Prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2018. povećava se na 300.000 kuna obavljenih isporuka dobara i usluga, pa će poduzetnici koji udovoljavaju tom kriteriju moći od 1. siječnja prestati biti obveznici PDV-a te u pisanom obliku obavijestiti Poreznu upravu o izlasku iz sustava. Obavijest treba dostaviti do 15. siječnja 2018., ali se već od 1. siječnja ponašaju u skladu s tom obavijesti. To znači da od 1. siječnja na izlaznim računima više neće zaračunavati PDV niti ostvarivati pravo na pretporez. Na izlaznim računima koje će ispostavljati nakon izlaska iz sustava PDV-a treba navesti napomenu ‘PDV nije zaračunan na temelju čl. 90. Zakona PDV-u‘.
>>> Nijemci najveći utajivači poreza!
Što se (ne)uključuje
U 300.000 kuna ostvarenog prometa kao godišnjeg limita za izlazak i obvezni ulazak u sustav PDV-a uključuju se oporezive isporuke dobara i usluga u tuzemstvu (vrijednost bez zaračunatog PDV-a), izvoz dobara, usluge izravno povezane s izvozom ili uvozom, usluge na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj radi obavljanja tih usluga, oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom, isporuke oslobođene PDV-a na temelju međunarodnih sporazuma i posredničke usluge oslobođene PDV-a.
Podizanjem praga obveznog ulaska u sustav PDV-a s dosadašnjih 230.000 na 300.000 kuna povećat će se broj malih poduzetnika koji nisu obveznici PDV-a. To znači da od početka godine više neće na izlaznim računima zaračunavati PDV i ostvarivati pravo na pretporez.
U prag od 300.000 kuna ne uključuju se primljeni državni poticaji i potpore. Također, ne uključuju se prihodi od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine poduzetnika. 300.000 kuna godišnji je limit, jednak je za poduzetnike koji su poslovali cijele godine i one koji su poduzetničku djelatnost obavljali u dijelu godine, kao npr. sezonski obrtnici. Za fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka i ne vode poslovne knjige, već im isplatitelj obračunava i plaća porez po odbitku, limit od 300.000 kuna odnosi se na bruto ostvareni primitak od drugog dohotka.
Skraćen rok ostanka
Izlazak iz sustava PDV-a može zatražiti svaki poduzetnik koji je obvezno u sustavu, a u 2017. njegov ostvareni promet nije premašio propisani limit. Izlazak iz sustava može zatražiti i poduzetnik koji je prijašnjih godina dobrovoljno ušao u sustav ako su od datuma dobrovoljnog ulaska protekle tri godine. Primjerice, ako je poduzetnik 1. siječnja 2015. dobrovoljno ušao u sustav PDV-a, tj. u vrijeme kada je obveza zadržavanja u sustavu bila određena u trajanju od pet godina, a prethodne je tri stalno bio tzv. dobrovoljni porezni obveznik, sada može zatražiti zalazak iz sustava jer je u međuvremenu rok od pet godina skraćen na tri.
No ako je poduzetnik dobrovoljno ušao u sustav, a u nekoj od sljedećih godina ispunjavao kriterije za obvezni upis u registar obveznika PDV-a, tada treba utvrditi je li u 2017. bio porezni obveznik dobrovoljno ili obvezno, pa će i njegov status u 2018. ovisiti o tome. Izlazi li iz sustava nakon najmanje tri godine dobrovoljno provedene u krugu poreznih obveznika, to će mu biti omogućeno. No ako nisu prošle tri godine, tada može izaći iz sustava samo ako je u 2017. obvezno pripadao krugu obveznika PDV-a na temelju godišnjeg prometa ostvarenog u prethodnoj godini (230.000 kuna).
>>> Pogodnosti za radnike: Kako zadržati radnike ako se na sve plaća porez?
Najkraće, poduzetnici čiji su prometi na granici propisanih limita i koji su proteklih godina ulazili u sustav i izlazili iz njega moraju za svaku od prethodne tri godine utvrditi pravnu osnovu na temelju koje su bili obveznici PDV-a (obvezno ili dobrovoljno), kako bi od 1. siječnja 2018. ispravno postupili i donijeli za sebe porezno najisplativiju odluku.
Poduzetnik koji izlazi iz sustava PDV-a obvezan je najkasnije do 20. siječnja obračunati PDV za posljednje obračunsko razdoblje. Ako je u 2017. plaćao PDV prema naplaćenim naknadama, u posljednjem obračunskom razdoblju prestaje primjena obračuna prema naplaćenim naknadama i treba u poreznu obvezu uključiti PDV po svim izdanim računima i isporukama. Dakako, prema istim načelima ostvaruje i pravo na pretporez, pa će u posljednje obračunsko razdoblje uključiti pravo na pretporez po svim ulaznim računima i primljenim isporukama za koje su ispunjeni uvjeti odbitka pretporeza.
Ispravak pretporeza
Ako je poduzetnik u prethodnom razdoblju nabavio nekretnine ili dugotrajnu imovinu kod koje se koristio pretporezom, a od nabave nekretnine nije proteklo najmanje deset, odnosno od nabave ostale dugotrajne imovine najmanje pet godina, pri izlasku iz sustava PDV-a obvezan je ispraviti dio iskorištenog pretporeza. Obveza ispravka iskorištenog pretporeza odnosi se i na zatečene zalihe. Podizanjem praga obveznog ulaska u sustav PDV-a s dosadašnjih 230.000 na 300.000 kuna oporezivih isporuka na godinu povećat će se broj tzv. malih poduzetnika koji nisu obveznici PDV-a, nisu upisani u registar PDV-a, ne zaračunavaju PDV, nemaju pravo na odbitak pretporeza i ne vode evidencije o PDV-u. No oni su i dalje obveznici fiskalizacije gotovinskih računa i dužni su voditi knjigovodstvo u svrhu utvrđivanja poreza na dobit odnosno poreza na dohodak. Poduzetnici čiji je promet u 2017. veći od 300.000 kuna, a nisu u 2017. bili obveznici PDV-a, od 1. siječnja 2018. to postaju po sili zakona. Ako dobrovoljno žele ući u sustav, to im je dopušteno, ali tada moraju tri godine ostati u njemu