World Inequality Lab, kojeg predvodi Thomas Piketty, objavio je izvješće o nejednakosti u svijetu za 2018. u kojemu je sumirano istraživanje stotine akademika diljem svijeta koji su pratili i dokumentirali protok kapitala od 1980. godine nadalje, piše BoingBoing.
Otkriveno je da najveći dio povećanja globalnog prosperiteta ide za 0.001 posto stanovnika, odnosno 76 tisuća ljudi koji su prikupili 4 posto svjetskih kapitalnih dobitaka od 1980. Zadnjih 50 posto stanovnika uopće nije osjetio porast blagostanja.
>>>Plenković: Dali smo detaljan smjer za smanjivanje nejednakosti u Hrvatskoj
Istraživači predviđaju da će nejednakost nastaviti s rastom, te će udio svjetskog bogatstva u rukama najbogatijih jedan posto stanovnik narasti s 20 posto bogatstva na 24 posto do 2050., što znači da će se udio bogatstva u rukama najsiromašnijih 50 posto smanjiti s 10 na 9 posto. Također, smatraju da bi globalni porez na bogatstvo i konačni obračun vlasti s poreznim utočištima mogao biti jedini način rješavanja nejednakosti.
Prema istraživanju, nejednakost je porasla u gotovo svim regijama svijeta u posljednjih nekoliko desetljeća, ali rasla je različitim brzinama. Činjenica da se razina nejednakosti razlikuje od zemlje do zemlje, čak i u slučajevima zemalja na sličnom stupnju razvoja, naglašava važnu ulogu koju nacionalne politike i institucije imaju u oblikovanju nejednakosti.
[caption id="attachment_310927" align="aligncenter" width="750"]
Foto: WID.World (2017)[/caption]
Nejednakost dohotka također uvelike varira ovisno o regijama, pa je tako ona najniža u Europi a najviša na Bliskom istoku. U 2016. godini udio ukupnog nacionalnog dohotka bio je u rukama 10 posto nacija koje najviše zarađuju, odnosno u Europi je udio iznosio 37 posto, 41 posto u Kini, 46 posto u Rusiji, 47 posto u SAD-u i Kanadi, te oko 55 posto u subsaharskim zemljama Afrike, Brazilu i Indiji. Na Bliskom istoku, u dijelu u kojem je prisutna najveća nejednakost prema procjenama istraživača, top 10 posto bogataša drži 61 posto nacionalnog dohotka.
>>>Iznenada, i MMF razmatra temeljni dohodak
U posljednjih nekoliko desetljeća, dohodovna nejednakost porasla je u gotovo svim zemljama svijeta, ali različitom brzinom, što ukazuje na to da institucije i politike imaju jednako važnu ulogu u oblikovanju nejednakosti. Od 1980. godine nejednakost dohotka naglo je porasla u Sjevernoj Americi, Kini, Indiji i Rusiji. Umjereno je rasla jedino u Europi. Iz povijesne perspektive, povećanje nejednakosti označava kraj jednog poslijeratnog egalitarnog režima koji se u različitim oblicima pojavljuje na tim prostorima.