Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije, ako ne i jedina, u kojoj je se polusatna stanka obračunava kao dio redovnog osmosatnog radnog vremena. Prema našem izračunu, ta povlastica za zaposlenike hrvatske poslodavce na godinu stoji 4,8 milijardi kuna.
S vremena na vrijeme poslodavci potegnu pitanje plaćene pauze u okviru osmosatnog radnog vremena, ali ukidanje tog stečenog prava još se uistinu nije našlo na dnevnom redu. Činjenica je, međutim, da to znači da radni dan (samo) u Hrvatskoj traje sedam i pol, a ne osam sati.
Navodimo tri scenarija koji su mogući kad bi se mijenjale odredbe o pauzi:
1. Pauza prestaje biti dio radnog vremena, a radni dan ostaje osmosatan
- radni se tjedan skraćuje za dva i pol sata
- prosječna neto plaća pada na 5952 kune
2. Pauza prestaje biti dio radnog vremena, a radni dan produljuje se za 30 minuta
- broj radnih sati povećava se za deset i pol sati na mjesec
- neto plaća ostaje ista
3. Pauza postaje porezna olakšica za poslodavca
- zaposlenicima plaće i radno vrijeme ostaju nepromijenjeni
- poslodavac ima manji trošak rada
U novom broju Lidera - od četvrtka u tiskanom izdanju, a već od srijede poslijepodne u digitalnom - pročitajte analizu pauze u Hrvatskoj i kako je ona definirana u nekim zemljama Europske unije.